Mierkavańni88

Łukašenka choča stvaryć svaju Cieraškovu

Alaksandr Łukašenka raźviŭ radasnuju aktyŭnaść u suviazi z čakanym palotam pieršaj biełaruskaj kasmanaŭtki Maryny Vasileŭskaj na MKS. Čamu tak i dla čaho?

Valancina Cieraškova, pieršaja savieckaja kasmanaŭtka, adyhrała važnuju rolu ŭ prapahandzie savieckaj, a paśla i pucinskaj sistemy. Fota: Wikimedia Commons

Spačatku Alaksandr Łukašenka sazvaniŭsia ź biełaruskaj kasmanaŭtkaj pa videasuviazi, vydaŭ kuču žartaŭ i paabiacaŭ sałatu z cybuli pa viartańni. A paśla, nie čakajučy palotu, chucieńka padpisaŭ śpiecyjalny zakon dla kasmanaŭtki i dla jaje dublorki, jaki daje im ilhoty i abaviazvaje ŭdzielničać u hramadska-palityčnym žyćci.

Praściej kažučy, praz adsutnaść jakich-niebudź značnych dasiahnieńniaŭ i vybitnych piersanažaŭ Łukašenka vyrašyŭ sam zrabić sabie novuju zorku — umoŭna kažučy, biełaruskuju Valancinu Cieraškovu.

Ale ž pieršaja sproba nie ŭdałasia. Start byŭ zapłanavany na 21 sakavika: rakieta z Vasileŭskaj musiła vypravicca ŭ da MKS z arandavanaha Rasijaj kasmadromu Bajkanur u Kazachstanie. Paśla biełaruska pavinna była pravieści na arbicie 12 sutak i viarnucca na ziamlu.

Ale ž niešta pajšło nie tak: rakieta trochi padymiła, i pusk admianili. Što zdaryłasia i jakija prablemy ŭźnikli sa startam — pakul infarmacyi niama. Ale papiarednija viersii nastupnyja: ci to ruchaviki rakiety «Sajuz», jakaja pavinna była adpravić karabiel z ekipažam na MKS, nie ŭklučylisia ŭ naležny čas. Ci to nie adyšła adna z mačtaŭ startavaha kompleksu.

Dakładna viadoma tolki toje, što pusk admianiła aŭtamatyčnaja sistema biaśpieki.

Nastupnaja sproba — u subotu, 23 sakavika.

Valancina Cieraškova, pieršaja savieckaja kasmanaŭtka, adyhrała važnuju rolu ŭ prapahandzie savieckaj, a paśla i pucinskaj sistemy. Staršynia Kamiteta savieckich žančyn — u Łukašenki taksama jość svoj Sajuz žančyn, jaki adyhryvaje niemałuju rolu ŭ vybarčych farsach i dla padtrymańnia hramadstva ŭ pakorlivaści. Deputatka Viarchoŭnaha Savieta ŭsich sklikańniaŭ i Dziaržaŭnaj Dumy — i mienavita Cieraškovaj daručyli ŭnieści prapanovu ab papraŭkach u Kanstytucyju, kab dazvolić Pucinu zastavacca na pasadzie biaskonca.

Vyhladaje, što, kali rakieta ŭsio ž palacić, to Biełaruś atrymaje rymejk jašče adnaho atrybuta savieckaj sistemy.

Kamientary8

  • Adliha
    21.03.2024
    Valancinie Cieraškovaj
    Za palot kaśmičieskij
    Padaryŭ Chruščoŭ Nikita
    Ch... aŭtamacičieskij
    )))))
  • Uład
    21.03.2024
    Pakaleńniu, da jakoho naležaŭ Saša Łukašenka, dziaŭbli mozh Pieramohaj, savieckim kosmasam i savieckim chakiejem. A čym ciapierašnieje pakaleńnie horš? Treba i jaho mozh dziaŭbści adpaviedna. 
  • Hala
    21.03.2024
    [Red. vydalena]

Ciapier čytajuć

Zialenski ŭ Vilni: Pakul špic Łukašenki maje bolš pravoŭ, čym narod Biełarusi17

Zialenski ŭ Vilni: Pakul špic Łukašenki maje bolš pravoŭ, čym narod Biełarusi

Usie naviny →
Usie naviny

Biełaruska nabyła stalinku ŭ dački Janki Bryla i pakazała, jak jaje pierarabiła FOTY7

Cichanoŭskaja i Łatuška ŭ Varšavie ŭskłali vianki razam z Naŭrockim i Naŭsiedam14

U Dziaržynsku łavili kazulu, jakaja prybiehła na dvor dziciačaha centra VIDEA1

U histaryčnaha budynka z Hłybokaha narešcie źjaviŭsia haspadar1

U novaj abaronnaj stratehii ZŠA nazvali Rasiju «pastajannaj, ale kantralavanaj pahrozaj»4

U Kapyli z dušoj upryhožyli dziciačuju biblijateku. Vycinankami z Puškinym, Lermantavym i Jasieninym FOTAFAKT17

Vital Kutuzaŭ raskazaŭ, jak lehienda italjanskaha futbołu Paoła Maldzini pravałendaŭsia try hadziny, kab nastroić biełarusu interniet

Biełaruś vyvodziać ź izalacyi nie prosta tak — Zianon Paźniak pra palityku Trampa74

Kiemlivy i sprytny maładzion dvojčy najechaŭ na aharodžu dziela strachoŭki1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Zialenski ŭ Vilni: Pakul špic Łukašenki maje bolš pravoŭ, čym narod Biełarusi17

Zialenski ŭ Vilni: Pakul špic Łukašenki maje bolš pravoŭ, čym narod Biełarusi

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić