Teatr

U Muzyčnym teatry siońnia — premjera miuzikła «Viestsajdskaja historyja»

Premjerny pakaz amierykanskaha miuzikła «Viestsajdskaja historyja» projdzie 23 i 24 maja na scenie Biełaruskaha dziaržaŭnaha akademičnaha muzyčnaha teatra (BDAMT).

«Praca nad hetaj pieršaj u Biełarusi licenzijnaj pastanoŭkaj amierykanskaha miuzikła zaniała dva hady napružanaj pracy mnohich ludziej, u liku jakich — talenavityja artysty BDAMT», — adznačajecca ŭ paviedamleńni pasolstva ZŠA.

Adbudziecca 50 pakazaŭ «Viestsajdskaj historyi» ŭ Minsku i inšych haradach Biełarusi, takich jak Homiel, dzie śpiektakl zapłanavany na 13 červienia. Miescy i daty praviadzieńnia śpiektaklaŭ buduć abjaŭlacca na praciahu hoda.

U miežach padtrymki hetaha prajekta pasolstva ZŠA finansavała kuplu ŭ amierykanskaha pravaŭładalnika licenzii na pastanoŭku i pakaz terminam na adzin hod, dapamahło teatru ŭ pošuku zacikaŭlenych u pastanoŭcy «Viestsajdskaj historyi» amierykanskich śpiecyjalistaŭ.

«Dziakujučy pasolstvu ŭ Biełaruś sa ZŠA zmahli pryjechać chareohrafy Poł Emiersan i Džejsan Ihnasija, jakija zajmalisia adboram artystaŭ i nastupnymi repietycyjami z trupaj, a taksama amierykanski dyryžor Filip Simans, jaki budzie dyryžyravać na premjery. Pasolstva taksama pieradało ŭ dar teatru pierkusijnyja instrumienty i mikrafony, jakija buduć vykarystany na śpiektaklach», — adznačajecca ŭ paviedamleńni.

Padčas pracy pa pastanoŭcy «Viestsajdskaj historyi» byli ažyćcioŭleny i inšyja prajekty. U červieni 2011 hoda Filip Simans udzielničaŭ u arhanizavanym BHAMT kancercie «Šedeŭry suśvietnaj opiery pad adkrytym niebam», a chareohrafy i tancory amierykanskaj «Kompani Je» — u sumiesnaj prahramie «Načnoje bradviejskaje šou», składzienaje z uryŭkaŭ viadomych bradviejskich miuzikłaŭ. «Načnoje bradviejskaje šou» budzie pakazana ŭ Breście 6 červienia, u Minsku — 8-ha.

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Z rasijan-naviednikaŭ pracentaŭ 70 akazvalisia vatnikami». Eks-hid z muzieja VAV, jakoha zatrymlivali jaho ž ekskursanty, ciapier papularny ŭ Varšavie — pahutaryli ź im14

«Z rasijan-naviednikaŭ pracentaŭ 70 akazvalisia vatnikami». Eks-hid z muzieja VAV, jakoha zatrymlivali jaho ž ekskursanty, ciapier papularny ŭ Varšavie — pahutaryli ź im

Usie naviny →
Usie naviny

U ZŠA ŭžo płyvie pieršy tankier z rasijskim dyzielem12

Ukraina atakavała Haradziec u Nižaharodskaj vobłaści. Tam raźmieščany data-centr Fiederalnaj padatkovaj słužby Rasii1

Biełaruska atrymała redki DNŽ u Polščy. Jaje adnosiny praviarali navat u kramie «Žabka»7

U Minsku admianili sustreču ź lidaram duchoŭnaha fondu, jaki paraŭnoŭvajuć ź siektaj — a płanavali sabrać «Čyžoŭka-Arenu»16

Rubia nahadaŭ, što va Uźbiekistanie rasijskaja mova nie maje aficyjnaha statusu. Heta vyklikała burnuju dyskusiju9

Pad Vaŭčanskam zahinuŭ 40‑hadovy «Zubr» z Aršanskaha rajona. Vajavać za Rasiju jon pajšoŭ praz daŭhi9

U suśvietny prakat siońnia vychodzić «Kłara i Sonca». U hałoŭnaj roli — zorka «Uensdej»1

U Biełarusi płanujuć zapuścić viaskovyja maršrutki pa zajaŭkach3

Hetaja kniha pra «tradycyjnuju žonku» stała adnoj z samych papularnych u 2026‑m i ŭžo zacikaviła Halivud6

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Z rasijan-naviednikaŭ pracentaŭ 70 akazvalisia vatnikami». Eks-hid z muzieja VAV, jakoha zatrymlivali jaho ž ekskursanty, ciapier papularny ŭ Varšavie — pahutaryli ź im14

«Z rasijan-naviednikaŭ pracentaŭ 70 akazvalisia vatnikami». Eks-hid z muzieja VAV, jakoha zatrymlivali jaho ž ekskursanty, ciapier papularny ŭ Varšavie — pahutaryli ź im

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić