Zdaroŭje

Vysokaintensiŭnyja fizičnyja nahruzki ŭ staraści palapšajuć pamiać

Dastatkova pazajmacca tolki šeść miesiacaŭ.

Ilustracyjnaje fota: Naša Niva

Navukoŭcy z Univiersiteta Kvinślenda (Aŭstralija) vyjavili, što vysokaintensiŭnyja intervalnyja praktykavańni pryviali da palapšeńnia kahnityŭnych funkcyj mozhu. Pryčym efiekt zachoŭvaŭsia na praciahu 5 hadoŭ. Vynikami svajho daśledavańnia vučonyja padzialilisia ŭ časopisie Aging and Disease.

Spačatku daśledčyki nabrali hrupu ŭ cełym zdarovych dobraachvotnikaŭ va ŭzroście 65-85 hadoŭ, jakich vypadkovym čynam raźmierkavali na adnu z troch prahram praktykavańniaŭ roznaj intensiŭnaści: nizkaj (uklučali praktykavańni na raŭnavahu, raściažku i ruchalnuju funkcyju); siaredniaj (chutkaja chada na biehavoj darožcy) i vysokaj (čatyry cykły biehu na biehavoj darožcy z nahruzkaj, blizkaj da maksimalnaj). Usie ŭdzielniki na praciahu šaści miesiacaŭ naviedali 72 sieansy zaniatkaŭ.

U čas trenirovak, a taksama na praciahu piaci hadoŭ paśla ich kožny miesiac udzielniki prachodzili testy na kahnityŭnyja zdolnaści i bijamarkiory. Akramia hetaha ŭ pačatku, praz 6, 12 miesiacaŭ i 5 hadoŭ, usim było zroblena MRT-skanavańnie mozhu.

Vyniki pakazali, što praz 6 miesiacaŭ tolki ŭ hrupy dobraachvotnikaŭ, jakija zajmalisia pa prahramie vysokaj intensiŭnaści, było vyjaŭlena značnaje palapšeńnie funkcyj hipakampa — zony mozhu, jakaja adkazvaje za navučańnie i pamiać dy najbolš uraźlivaja dla niejradehienieratyŭnych źmienaŭ.

Taksama nazirałasia admiena pamianšeńnia abjomu niekalkich rehijonaŭ mozhu, uklučajučy i hipakamp, jakija zvyčajna adbyvajucca z hadami, palapšeńnie funkcyjanalnaj suviazi pamiž niekalkimi niejronnymi sietkami.

Vučonyja adznačajuć, što hetyja stanoŭčyja źmieny zachavalisia i praź piać hadoŭ paśla pačatku zaniatkaŭ. Pry hetym jany nazirałasia navat u tych ludziej, jakija pierastali vykonvać praktykavańni.

Jak śćviardžajuć aŭtary, ich adkryćcio moža dapamahčy ŭ raspracoŭcy rekamiendacyj pa fizičnych praktykavańniach dla pažyłych ludziej, a dalejšyja daśledavańni dazvolać acanić roznyja typy praktykavańniaŭ, jakija možna ŭklučyć u prahramu dohladu ludziej u hadach.

Ciapier daśledčyki vyvučajuć hienietyčnyja faktary, jakija mohuć rehulavać reakcyju čałavieka na fizičnyja praktykavańni, kab zrazumieć, ci mahčyma vyznačyć, u kaho jany vykličuć stanoŭčy efiekt, a ŭ kaho nie.

Taksama vučonyja płanujuć praciahnuć daśledavańni mahčymaści vykarystańnia bijamarkioraŭ u jakaści dyjahnastyčnaha instrumienta ŭpłyvu fizičnych praktykavańniaŭ.

Kamientary

Ciapier čytajuć

60‑hadovaja pjanaja biełaruska pieratvaryła palot z Paryža ŭ Vilniu ŭ kašmar3

60‑hadovaja pjanaja biełaruska pieratvaryła palot z Paryža ŭ Vilniu ŭ kašmar

Usie naviny →
Usie naviny

Azaronak: Treba admianiać da jadreni fieni ŭsialakija vybary52

Biełaruski dyzajnier pradaje zvyčajny kamień z Naračy za $20001

Biełaruskija dalnabojščyki ŭsio čaściej vybirajuć dla pracy Hiermaniju zamiest Polščy i Litvy. Raskazvajuć pra zarobki10

Kolki siabroŭ moža być u čałavieka ŭ epochu sacsietak? Navukoviec padličyŭ4

«Raniej Marzaluk vystupaŭ u kałonii, što ekstremisty — vorahi narodu. A apošni raz — što treba ŭmieć daravać»10

11‑hadovuju školnicu z Bresta źbili za parušeńnie praviłaŭ hulni2

Izrail i CHAMAS padpisali damoŭlenaści ŭ miežach pieršaha etapu mirnaha płana

Vieraščaka — polskaja strava i polskaje słova. Bondaraŭcy ŭ zachapleńni ad čarhovaha «dokazu» nieisnavańnia biełaruskaj kultury21

Były palitviazień Šafarenka: Nie čapać našych rodnych — adna z umoŭ uhody z amierykancami5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

60‑hadovaja pjanaja biełaruska pieratvaryła palot z Paryža ŭ Vilniu ŭ kašmar3

60‑hadovaja pjanaja biełaruska pieratvaryła palot z Paryža ŭ Vilniu ŭ kašmar

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić