Teatr1212

U Minsku idzie pieršy biełaruskamoŭny śpiektakl sa stryptyzam

«Niamoje kachańnie», Respublikanski teatr Biełaruskaj dramaturhii.

«Niamoje kachańnie» pačynajecca z tanca mužčynskaj stryptyz-hrupy Royal Diamonds. A kulminacyja pastanoŭki — žanočy taniec na piłonie. Siužet maje mała značeńnia. Zatoje na scenie kamiernaha teatra, što znachodzicca na Staražoŭcy, sabranyja «najlepšyja tvorčyja siły» minskich varjete i eratyčnych šou. Jany rassoŭvajuć nohi (u trusach) prosta pierad hledačami ŭ pieršym šerahu i brava zryvajuć ź siabie štany lohkim rucham ruki.

Teatr dekłaruje ŭsio heta jak «aŭtarski prajekt Ihara Sihava». Sihaŭ i sam vychodzić na scenu z šansonam.

Nievialički siurpryz — stanoŭčym hierojem, zdolnym na rašučyja dziejańni, u hetym varvarskim domie akazvajecca supracoŭnik orhanaŭ. (Tyja, chto narakaje na adnavymiernaść biełaruskaha kulturnaha pola, mohuć zdavacca.)

Nie ŭsio ŭ pastanoŭcy łahična.

Taki śpiektakl dobra prymali b u małych haradach Biełarusi, tam heta było b adkryćciom — biełaruskamoŭnaje šou sa stryptyzam i hałoŭnym hierojem-kahebistam. Ale jak vyvieźci tudy śpiektakl, u jakim zaniatyja dziasiatki zaprošanych zorak? Ich i ŭ Minsku, vidać, sabrać prablematyčna, a dzie jany tabie pajeduć u Małarytu? Kožny ź ich źjaŭlajecca na scenie na 5—10 chvilin, ale ž i jon — častka śpiektakla.

Pa-druhoje, taki śpiektakl pavinien kaštavać strašna doraha. Niaŭžo hetyja dyjamienty dziavočnikaŭ pierad 8 Sakavika i zorki bankaŭskich karparatyvaŭ vychodziać na scenu ŭsie razam z čystaj lubovi da mastactva? Nie vierycca. Tady čamu takaja ŭbohaja, tandetnaja scenahrafija? Kali ŭžo cyhany (ražanyja pad cyhanoŭ), to pryviadzicie na scenu i kania. Kali ŭžo varjete, dyk nalicie vy hledačam paŭsałodkaje ihrystaje vyrabu Minskaha zavoda šampanskich vin, im zapomniłasia b. Vam heta budzie kaštavać paru pracentaŭ ad koštu hanararu rabotnic piłona. Ci, prynamsi, raźbicie na scenie sapraŭdnyja bakały, a nie płastykavyja mulažy.

Žartuju, viadoma. Ale adčuvańnie niesuvymiernaści zadziejničanych sił i anturažu zastajecca.

Jak i lišniaści akcioraŭ na scenie. Na chrana jany tut, kali im nie dajuć ihrać? Pasadzicie adnaho, chaj jon začytvaje kanvu. Usio roŭna rola akcioraŭ zvodzicca da prajści tudy-siudy i skazać paru skazaŭ dla suviazi miž muzyčna-tancavalnymi numarami. Kali b akcioram byŭ ja, ja b nikoli paśla hetaha nie pahadziŭsia ihrać u śpiektaklach Sihava. Heta stračany čas u žyćci, ni rozumu, ni sercu akciora.

Kali śpiektakleŭ Remba — supracoŭnik orhanaŭ, to čamu jon apranuty jak łoch rajonny, u vastranosyja tufli i poliesterny bliskučy kaściumčyk? Dapuścim, takimi bačyć siłavikoŭ režysior. Ale čamu ŭ jaho štany zašmulanyja i nieadprasavanyja? Siłavikam nie pałožana chadzić nieachajnymi. Čamu jon ahresiŭny, narešcie, u volny ad raboty čas? Heta chiba nie charakterna.

Darečy, u Marata Vajciachoviča, vykanaŭcy hetaj roli, adčuvajecca duša, jon zdoleŭ by i syhrać hetaha hieroja, kali b scenar i režysior praduhledžvali niejkuju ihru, a nie prosta chadžeńnie pa scenie.

Svaim siužetam, muzykaj i tancami śpiektakl mieŭ by strašny pośpiech u padletkaŭ staršaha školnaha vieku i asabliva navučencaŭ prafiesijna-techničnych kaledžaŭ. Spačatku jany ržali b, ale paśla pranikalisia b. Ale biada-biada — u afišy jon paznačany jak «dla darosłych ad 16 hadoŭ», a ŭ prahramcy navat — «kłubny prajekt 18+». Miž tym dosyć było vyrazać 15 chvilin stryptyzu i kala jaho, i śpiektakl adrazu traplaŭ by ŭ «metavuju aŭdytoryju», i navat kahości z padletkaŭ padšturchnuŭ by da tvorčaści, pisańnia vieršaŭ, składańnia muzyki i navat bolš — da inšaha, hłybiejšaha staŭleńnia da vybaru svajho žyćciovaha šlachu i spadarožnikaŭ na im.

A tak vyjšaŭ śpiektakl dla ŭsich i ni dla kaho. I dla mužčyn, i dla žančyn, i dla darosłych, i kłubny — a zała na pakazie, usio jašče paznačanym jak premjerny, na jakim prysutničaŭ vaš pakorny słuha, była zapoŭnienaja tolki napałovu.

Stryptyz nie harantuje pośpiechu.

Kamientary12

Ciapier čytajuć

Hałoŭny ideołah Biełarusi znajšoŭ u krainie «psieŭdapatryjatyčnyja jačejki» i zaklikaŭ da zmahańnia ź imi «adzinym bajavym kułakom»23

Hałoŭny ideołah Biełarusi znajšoŭ u krainie «psieŭdapatryjatyčnyja jačejki» i zaklikaŭ da zmahańnia ź imi «adzinym bajavym kułakom»

Usie naviny →
Usie naviny

Tatu-mastaku z Homiela, što žyvie ŭ Polščy, patrebna dapamoha. Niekalki miesiacaŭ tamu jamu pierasadzili serca

«Jaŭrej-sijanist napaŭ na iranskaje dzicia». U tvitary isteryja vakoł fejkaŭ pra biełarusa, jaki napaŭ na chłopčyka ŭ maskoŭskim aeraporcie14

U Polščy teścirujuć pierachod na 4-dzionny pracoŭny tydzień. Čamu dziaržavie vyhadna, kab ludzi pracavali mienš2

Biełaruskija komiki zapuścili jutub-šou spatkańniaŭ uślapuju3

Pad Minskam pa vinie pjanaha kiroŭcy «Miersiedesa» zahinuli dźvie žančyny i dvoje dziaciej3

Čały: Łukašenka hatovy pierastupić cieraz asabistuju nianaviść dziela šancu raskałoć emihracyju8

Pa darozie sa Šviecyi ŭ Biełaruś mašyna zhubiła minimum 300 tysiač kiłamietraŭ prabiehu — ciapier jaje pradajuć za $15 tysiač8

«Sami chutka zdochnuć». Foty z samita ŭ Minsku dajuć pabačyć Pucina i Łukašenku biez hrymu, a taksama Kolu13

Bankrutuje zavod kampazitnych kanstrukcyj. U jaho chacieli ŭkłaści 220 miljonaŭ jeŭra

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Hałoŭny ideołah Biełarusi znajšoŭ u krainie «psieŭdapatryjatyčnyja jačejki» i zaklikaŭ da zmahańnia ź imi «adzinym bajavym kułakom»23

Hałoŭny ideołah Biełarusi znajšoŭ u krainie «psieŭdapatryjatyčnyja jačejki» i zaklikaŭ da zmahańnia ź imi «adzinym bajavym kułakom»

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić