Navuka i technałohii55

Fiziki znajšli novuju formu ćviordaha rečyva

Novuju vysokaŭparadkavanuju formu rečyva navukoŭcy nazvali q-škłom.

Jaje apisańnie apublikavanaje ŭ časopisie Physical Review Letters.

Pra adkryćcio piša sajt amierykanskaha nacyjanalnaha instytuta standartyzacyi NIST.

Francuzska-amierykanskaja hrupa fizikaŭ vyjaviła, što pavodziny astudžanaha spłavu aluminiju, žaleza i kremniju adnačasova nahadvaje pavodziny kryštaloŭ i škła, ale nie jość ni tym, ni druhim, ni navat kvazikryštalom.

Kryštalami nazyvajuć ćviordyja cieły, raźmiaščeńnie atamaŭ u jakich padparadkavanaje peŭnaj simietryi. Naprykład, pry zruchu niekalkich atamaŭ uzdoŭž linij kryštaličnaj rašotki na peŭnuju adlehłaść ich stanovišča pavinnaje supadać — heta nazyvajecca tranślacyjnaj simietryjaj. Kali supadzieńnie nazirajecca nie pry zruchu, a z dapamohaj pavarotu, takaja simietryja nazyvajecca viarčalnaj.

Kryštali zaŭsiody majuć tranślacyjnuju simietryju (časam i viarčalnuju), kvazikryštali — tolki viarčalnuju. Škłom nazyvajuć rečyvy, atamy jakich zusim nie ŭparadkavanyja i nie majuć nijakaha typu simietryi. Pry hetym z punktu hledžańnia kryštałahrafii škłom źjaŭlajucca nie tolki zvykłyja cieły z aksidu kremniju, ale i, naprykład, atrymanaje rezkim astudžeńniem mietaličnaje škło.

Pavodziny spłavu, vyvučanaha aŭtarami, padobnyja da škła tym, što jaho atamy nie majuć nijakaha typu simietryi, adnak źjaŭlajucca pry hetym vysokaŭparadkavanymi. Pry zaćviardzieńni kožny novy atam takoha cieła «viedaje» svajo stanovišča i navat vyšturchvaje astatnija — hetak ža rastuć kryštali. Tym nie mienš, pry takim roście nie farmujecca dalokaha paradku.

U hetym sensie taki typ rečyva nahadvaje tak zvanych kuraniat Pienrouza — hieamietryčnuju fihuru, jakaja moža być układzienaja va ŭzor, uparadkavany z kožnym novym płastom, ale jaki nikoli nie paŭtarajecca.

Novy typ ćviordaha rečyva atrymaŭ nazvu q-škła. Pa słovach aŭtaraŭ, raniej mahčymaść isnavańnia takoj hieamietryi cieła była pradkazanaja matematyčna, adnak da hetaha času pra realnyja takija rečyvy ničoha nie było viadoma.

Kamientary5

Ciapier čytajuć

Biełarus pajechaŭ vajavać za Rasiju, padarvaŭsia na minie i zdaŭsia ŭ pałon. Ukrainski bajec nios jaho na śpinie 10 km14

Biełarus pajechaŭ vajavać za Rasiju, padarvaŭsia na minie i zdaŭsia ŭ pałon. Ukrainski bajec nios jaho na śpinie 10 km

Usie naviny →
Usie naviny

Ad siońnia pavinna całkam zapracavać sistema novaha ŭjezdu ŭ ES

«Nie navodźcie paniku, my ŭsie sumlennyja ludzi». Svajaki źniavolenych nie vierać, što ich pryznali ŭdzielnikami «ekstremisckaha farmavańnia»14

Syn biełaruskamoŭnaha piśmieńnika, kaliści byŭ pres-sakratarom Łukašenki. Piać faktaŭ pra novaha ministra infarmacyi10

Dźvie 16‑hadovyja dziaŭčyny trapili pad koły aŭtamabila ŭ Minsku1

Błakavańnie Telegram u Rasii amal dasiahnuła 100%2

Tramp zapatrabavaŭ ad Irana spynić spahaniać płatu za prachod sudnaŭ praz Armuzski praliŭ4

17‑hadovy chłopiec žyvie ŭ padvale. Jon zaharnuŭsia ŭ čyrvona-zialony ściah, kab Łukašenka źviarnuŭ na jaho ŭvahu28

U adnoj ź viosak pad Minskam źjaviŭsia muziej darožnych znakaŭ. Ich tut niekalki, jość navat «piešachodny pierachod»

Duraŭ nazvaŭ šyfravańnie ŭ WhatsApp «najbujniejšym padmanam karystalnikaŭ u historyi»6

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Biełarus pajechaŭ vajavać za Rasiju, padarvaŭsia na minie i zdaŭsia ŭ pałon. Ukrainski bajec nios jaho na śpinie 10 km14

Biełarus pajechaŭ vajavać za Rasiju, padarvaŭsia na minie i zdaŭsia ŭ pałon. Ukrainski bajec nios jaho na śpinie 10 km

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić