Kamientary da artykuła

Juryj Karajeŭ maryć zładzić šturm Mirskaha zamka manhoła-tatarami

  • juzik
    10.04.2026
    chaj jezdie da siabie da domu u vładikaukaz i tam šturmie
  • Riemont
    10.04.2026
    A riemont zdanija pośle šturma za čiej sčiot budiet? Pusť Karajev płatit ich svojeho ličnoho karmana.
  • Karajev - rośsijskij nkvdšnik
    10.04.2026
    Etomu rośsijskomu okkupantu osietinskoho proischoždienija tolko i viditsia, čto atakovať i šturmovať naši biełaruskije zamki. Priamo śpit i vidit, kak by ich razrušiť.
  • jon tut suprać dzikaj azii
    10.04.2026
    Karajev - rośsijskij nkvdšnik,
    jon tut suprać dzikaj azii, 93% za niezaležnaść ŭ nas. tamu usio zrazumieła
  • M
    11.04.2026
    jon tut suprać dzikaj azii,
    O. PlanTrampa adbielvaje rasiejskaha čynoŭnika Karajeva, jak adbielvaŭ rasiejskaha palityka Łukašenku i rasiejskaha "žurnalista" Azaronka

    P.s. było 96, zaraz 93 adsotki? Ty ŭ pakazańniach zabłytaŭsia
  • Maskovija źmiašeńnie isłamskich i manhoła‑niestaryjanskich upłyvaŭ
    11.04.2026
    M,
    Pra što heta tut? "šturm Mirskaha zamka manhoła-tatarami" Dzie manhoły i dzie my (u Mirskim zamku, tak?)? Da taho ž jon ałaniec i dobra viedaje historyju manhołaŭ, lepš za ivanaŭ jak ty. Manhoła- Maskovija nikoli nie mieła (i dahetul nie maje) chryścijanstva ŭ kłasičnym razumieńni. Tam isnavała źmiašeńnie isłamskich i manhoła‑niestaryjanskich upłyvaŭ — u architektury, adzieńni, zbroi, praktykach niavolnictva, dvarovych abradach typu haremnych; kudy ni pahladziš — paŭsiul bačny isłamski abo stepavy kulturny elemient. Tamu ŭsie dziejańni Maskovii i jaje "carkoŭnych" struktur treba razumieć u hetym histaryčnym kantekście.
  • M
    11.04.2026
    Maskovija źmiašeńnie isłamskich i manhoła‑niestaryjanskich upłyvaŭ,
    ________
    Vańja, pryčym tut maskoŭskaja relihija da rasiejskich palitykaŭ i rasiejskich naratyvaŭ? Heta i biez tvaje banalščyny miascovyja karystalniki forumu viedajuć
    Lepš prasi čat jpt napisać niešta ŭciamnaje
  • siońnia viartajemsia da viery našych baćkoŭ (Unijactva), i zaŭtra ŭ nas - demakratyja
    11.04.2026
    M, Mnie padabajecca tvaja demanizacyja “vańkoŭ”, praciahvaj. Relihija — siońnia my (75%) viartajemsia da viery našych baćkoŭ (Unijactva), i zaŭtra ŭ nas - demakratyja, mova, pravy čałavieka i h.d. Zhodny?
  • M
    11.04.2026
    siońnia viartajemsia da viery našych baćkoŭ (Unijactva), i zaŭtra ŭ nas - demakratyja,
    ====
    ty dakładna niejki bot. Pryčym tut Naša Unija ?
  • A jakoj jon viery?
    10.04.2026
    Jamu treba ŭ Tatarstan
  • akupanty
    10.04.2026
    siadzieć u kresłach
  • Abu
    10.04.2026
    Dy tatara-manhoły ŭžo ŭsiu krainu zachapili.
  • Karł Marks: Maskovii źjaviłasia praz kryvavaju dehradacyju manholskaha rabstva
    11.04.2026
    Abu, "Maskovii źjaviłasia praz kryvavaju dehradacyju manholskaha niavolnictva (rabstva) … Maskovija — heta paŭazijackaja pahroza dla Jeŭropy i cyvilizacyi… Maskavity, pavodle Marksa, nie źjaŭlajucca słavianami; jany nibyta nie naležać da inda-jeŭrapiejskich narodaŭ, a źjaŭlajucca intrus [uvarvancami-akupantami ], jakich treba adcisnuć nazad za Dniapro".

    Karł Marks (1856–57 / 1873)
  • Biohrafija
    10.04.2026
    Jurij Karajev rodiłsia 21 ijunia 1966 hoda v Ordžonikidzie v osietinskoj sieḿje. Diadia Sałamhiriej Carachov, połkovnik vnutrieńnich vojsk, otvioł Jurija v siekciju boksa. Jurij miečtał stať takim, kak diadia Sałamhiriej. Eto i priedopriedieliło jeho buduŝieje.

    V 1987 hodu okončił Saratovskoje vysšieje vojennoje komandnoje Krasnoznamiennoje učiliŝie Vnutrieńnich vojsk MVD RF imieni F. E. Dzieržinskoho. (Siejčas eto učiliŝie nazyvajetsia Saratovskij institut vojsk nacionalnoj hvardii Rośsijskoj Fiedieracii.
    Iznačalnoje nazvanije učiliŝa:
    19 maja 1932 hoda na osnovanii prikaza kollehii OHPU była sozdana 4-ja škoła pohraničnoj ochrany i vojsk OHPU s postojannym miestom disłokacii v horodie Saratovie.

    Faktičieskoje otkrytije škoły sostojałoś v apriele 1933 hoda. V apriele 1937 hoda škoła była prieobrazovana v Saratovskoje vojennoje učiliŝie pohraničnoj i vnutrieńniej ochrany NKVD SSSR, a s sieriediny 1937 hoda była iźviestna kak Saratovskoje vojennoje učiliŝie pohraničnych i vnutrieńnich vojsk NKVD SSSR.)
  • Jazep
    10.04.2026
    Biohrafija , ale ŭ 2020 padparadkavanyja Karajevu karniki ŭviečary 9 žniŭnia la steły ŭ Miensku kinuli u natoŭp biazzbrojnych pratestoŭcaŭ vybuchovy pakiet, paśla čaho raspačali kryvavy teror suprać biełarusaŭ z sabakami i humovymi kulami. Praz sodni łukašysckimi karnikami byŭ zabity pieršy biełarus - Alaksandr Tarajkoŭski, praz dvoje - karniki śmiarotna paranili bieraściejca Hienadzia Šutava, praz troje - Mikitu Kryŭcova, praz try miesiacy jany zabili va ŭłasnym dvary mienčuka Ramana Bandarenku. Dakładnaja kolkaść zabitych z taho času łukašystami dahetul nieviadomaja. Ale jana abaviazkova budzie vyśvietlenaja, a łukašysckija zabojcy, a taksama ich načalstva, jakoje addała albo pieradała złačynnyja zahady, budzie pakaranaje. I Karajeŭ taksama
  • dziadok
    10.04.2026
    A niaho ž, ideja niebłahaja. Tut hałoŭnaje, kab jon sam udzielničaŭ. Jak bačyš, znojdziecca dobry čałaviek dy padčas šturmu jakoj doŭbniaju jamu mazhi na miesca pastavić (kali pamiž vušej u jaho jość što-kolviek).
  • Šarkoŭski pan
    10.04.2026
    Lepš pachod Alhierda na Kreml rekanstukcyjavać. Jak tabie taki płan, Chadžymuratavič?
  • Tym časam
    10.04.2026
    Kolkaść rasiejskich turystaŭ za minuły hod skłała 6 młn. Niečakany hość horšy za tataraŭ - ličy, šturm adbyŭsia.
  • Čynhischan
    10.04.2026
    Chaj manhoła-tatary lepš Drazdy biaruć
  • JANKA
    10.04.2026
    Čynhischan , 😂
  • Kche
    10.04.2026
    Hołas prodkaŭ.
  • Josik
    10.04.2026
    A ci byli tyja manhoła-tatary naohuł? Kažuć, što nie dajšli jany da biełaruskich ziemlaŭ.
  • archivy Hanziejskaj lihi
    11.04.2026
    Josik, Składanaje pytańnie. Pa Zachodniaj Biełarusi — nie. A voś Uschod sapraŭdy płaciŭ daninu manhołam, kažuć (nie Biełaruskija) historyki, ale dokazaŭ niama. Jość archivy Hanziejskaj lihi — tam usio jość , usie adkazy , ale na daśledavańni patrebnyja hrošy. Našy historyki — topavyja. Kali Kolka pračytaje i daść hrošy, daviedajemsia praz rokaŭ piać.
  • Nu jak
    11.04.2026
    Josik, adzin, vo, dajšoŭ, i choča šturmavać.
  • miascovy2
    11.04.2026
    A debiła-dehienieratami jon nie maryć tam šturmanuć niešta?

 

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić