Śviet22

Nikoł Pašynian zajaviŭ pra hatoŭnaść nieadkładna padpisać mirnuju damovu z Azierbajdžanam

Premjer-ministr Armienii Nikoł Pašynian zajaviŭ pra hatoŭnaść nieadkładna padpisać mirnaje pahadnieńnie z Azierbajdžanam, adznačyŭšy, što baki ŭžo ŭzhadnili 80% dakumienta.

Nikoł Pašynian. Fota: AP Photo/Pamela Smith

«Mir pamiž Armienijaj i Azierbajdžanam nie tolki mahčymy, ale i dasiahalny. Prezident Azierbajdžana i ja šmat razoŭ zajaŭlali, što jak minimum 80% mirnaha pahadnieńnia ŭzhodniena», — skazaŭ Pašynian na 79-j siesii Hienieralnaj Asamblei AAN.

Jon padkreśliŭ, što, kab nie stracić histaryčnuju mahčymaść i paźbiehnuć tupikovaj situacyi, Armienija prapanuje padpisać tyja častki pahadnieńnia, jakija ŭžo ŭzhodnienyja, a pa astatnich pytańniach praciahnuć pieramovy.

«My hatovyja zrabić heta prosta ciapier», — dadaŭ Pašynian.

Premjer-ministr adznačyŭ, što zaklučeńnie miru na asnovie ŭžo zaćvierdžanych pałažeńniaŭ značna palehčyć dalejšaje vyrašeńnie sprečnych pytańniaŭ. Siarod hetych pałažeńniaŭ jon nazvaŭ ustanaŭleńnie dypłamatyčnych adnosin pamiž krainami i stvareńnie sumiesnaj armiana-azierbajdžanskaj kamisii, jakaja budzie kantralavać vykanańnie mirnaha pahadnieńnia.

Pašynian taksama adznačyŭ, što Kanstytucyja Armienii nie źmiaščaje terytaryjalnych pretenzij da Azierbajdžana, i Jerevan hatovy padać piśmovyja dokazy hetaha svaim mižnarodnym partnioram. Akramia taho, armianski premjer paćvierdziŭ hatoŭnaść armianskaha boku adkryć transpartnyja kamunikacyi dla Azierbajdžana i Turcyi, harantujučy biaśpieku pieravozak, transpartu i ludziej na svajoj terytoryi.

Pry hetym armianski premjer abvierh čutki pra toje, što biaśpieku hetych kamunikacyj pavinny zabiaśpiečvać trecija baki, zajaviŭšy, što hetaje abaviazacielstva Armienija voźmie na siabie.

Hetyja zajavy stali mahčymyja paśla taho, jak hod tamu Azierbajdžan siłaj vyrašyŭ šmathadovuju prablemu Nahornaha Karabacha, adnaviŭšy kantrol nad sprečnaj terytoryjaj i ačyściŭšy jaje ad armianskaha nasielnictva. Rasija, na dapamohu jakoj Armienija spadziavałasia, zastałasia padčas hetaha kanfliktu pasiŭnaj. Paśla hetaha armianskija ŭłady pryniali rašeńnie prypynić svoj udzieł u strukturach ADKB i sprabavać uziać kurs na jeŭraintehracyju. Ale dla hetaha važna mieć chaj sabie i zusim nie siabroŭskija, ale prynamsi ŭrehulavanyja adnosiny z Azierbajdžanam i Turcyjaj. 

Kamientary2

  • AlexxelA
    27.09.2024
    Dyk a što nakont 130 tysiač armian biežancaŭ z Arcacha?
  • Putler
    28.09.2024
    AlexxelA, oni ubiežali

Ciapier čytajuć

Vałancior «Viasny» Čapiuk raskazaŭ, jak jaho zatrymaŭ HUBAZiK adrazu na vychadzie z kałonii i jak dapytvali pra Mikołu Dziadka2

Vałancior «Viasny» Čapiuk raskazaŭ, jak jaho zatrymaŭ HUBAZiK adrazu na vychadzie z kałonii i jak dapytvali pra Mikołu Dziadka

Usie naviny →
Usie naviny

Prajekt «Žyćcio-malina» pryznali ekstremisckim farmavańniem3

Pasoł Biełarusi ŭ Turcyi abvierhnuŭ infarmacyju pra źniknieńnie biełaruski z małym synam

Na ŭschodzie Kitaja adbyŭsia mahutny vybuch na chimičnym zavodzie

Nastaŭnica z zapraŭki ŭ Vilejcy raskazała, čamu pajšła sa škoły6

U Biełarusi dabudavali samy vysoki ŭ krainie panelny dom. I znachodzicca jon nie ŭ Minsku2

Prarasijskija aktyvisty pačali ckavać Juryja Žyhamonta, jaki viarnuŭsia na jutub z «Padarožžami dyletanta»74

«Vychodny ŭ sieradu — heta bomba». Biełarus sam zrabiŭ sabie 4-dzionku — i dzielicca vynikami z kamjunici3

Pamior zasnavalnik Instytuta parłamientaryzmu i pradprymalnictva Aleh Marozaŭ

Eks-prafiesar ekanamičnaha fakulteta Maskoŭskaha ŭniviersiteta skončyŭ žyćcio samahubstvam paśla taho, jak addaŭ machlaram 650 tysiač dalaraŭ4

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Vałancior «Viasny» Čapiuk raskazaŭ, jak jaho zatrymaŭ HUBAZiK adrazu na vychadzie z kałonii i jak dapytvali pra Mikołu Dziadka2

Vałancior «Viasny» Čapiuk raskazaŭ, jak jaho zatrymaŭ HUBAZiK adrazu na vychadzie z kałonii i jak dapytvali pra Mikołu Dziadka

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić