Hramadstva33

Delehatka KR Mamajeva: Adno z abvinavačvańniaŭ, što ja pierasyłała skrynšoty ŭnutranaj pierapiski śpisu inšym asobam

Alaksandra Mamajeva prakamientavała «Biełsatu» situacyju vakoł vyniasieńnia joj votumu niedavieru. Pavodle jaje słoŭ, takaja pracedura nie praduhledžanaja ni dakumientami samoj frakcyi «Jeŭrapiejski vybar», ni statutam Kaardynacyjnaj rady.

Palityk adznačyła, što publičnaja zajava pra votum niedavieru ŭtrymlivała spasyłki na nibyta isnyja ryzyki dla biaśpieki, adnak nijakich dokazaŭ abo faktaŭ, jakija b paćviardžali hetyja śćviardžeńni, nadadziena nie było. Pavodle Mamajevaj, napiaredadni na ŭnutranaj sustrečy frakcyi byŭ ahučany dakumient z abvinavačvańniami ŭ jaje adras, ale aznajomicca ź im joj nie dazvolili. Akramia taho, dakumient byŭ ananimnym i nie vynosiŭsia na paŭnavartasnaje abmierkavańnie.

Raskazvajučy pra sutnaść pretenzijaŭ, Mamajeva paviedamiła, što adnym z abvinavačvańniaŭ byli śćviardžeńni ab nibyta pieradačy joju ŭnutranaj pierapiski śpisu trecim asobam:

«Adnym z abvinavačvańniaŭ było toje, što ja nibyta pierasyłała skrynšoty ŭnutranaj pierapiski śpisa inšym asobam. Hetaha nikoli nie było, ja hetaha nie rabiła, i nijakich dokazaŭ nadadziena nie było. Havorka išła nie pra pieradaču infarmacyi KDB, a ŭvohule pra nibyta pierasyłku materyjałaŭ kamuści pa-za miežami śpisa».

Jakija jašče pretenzii?

Jašče adnoj pretenzijaj, pavodle jaje, stali abvinavačvańni ŭ prysvajeńni vynikaŭ čužoj pracy. Taksama niekatoryja čalcy frakcyi vykazali niezadavolenaść tym, što jana zahadzia pravodziła kansultacyi adnosna budučaj pracy mižnarodnaj kamisii.

Mamajeva nie admaŭlaje, što takija kansultacyi sapraŭdy adbyvalisia, ale padkreślivaje, što heta ŭvachodziła ŭ jejnyja słužbovyja abaviazki jak kiraŭnicy mižnarodnaj kamisii.

«Mnie stavili ŭ vinu toje, što ja pravodžu kansultacyi nakont dalejšaj pracy i farmavańnia mižnarodnaj kamisii. Adnak heta adpaviadaje rečaisnaści, bo ja praciahvaju pracavać jak kiraŭnica mižnarodnaj kamisii. Mandat delehacyi ŭ PARIE byŭ praciahnuty, tamu maja praca taksama praciahvajecca», — patłumačyła jana.

Pavodle Mamajevaj, paśla vybaraŭ u KR mižnarodnuju kamisiju nieabchodna sfarmavać nanova. Mienavita tamu jana pačała papiarednija kansultacyi z pradstaŭnikami roznych frakcyjaŭ, kab paskoryć hety praces.

«Na pasiadžeńni mižnarodnaj kamisii my abmiarkoŭvali nieabchodnaść jak maha chutčej sfarmavać novy skład kamisii i pačać jaje pracu. Tamu ja zahadzia pravodziła kansultacyi nakont taho, kaho frakcyi płanujuć vyłučać u kamisiju i nad jakimi napramkami varta pracavać», — adznačyła jana.

Palityk padkreśliła, što pra hetuju pracu było viadoma kiraŭnictvu śpisa:

«Lidar našaha śpisa Valeryj Mackievič uvachodzić u mižnarodnuju kamisiju, viedaje pra hetuju dziejnaść, i ŭ nas jość zafiksavany pratakoł adpaviednaj damoŭlenaści».

Palityčnaja baraćba ŭnutry śpisu?

Mamajeva taksama adchiliła abvinavačvańni ŭ tym, što nibyta pravodziła pieramovy ad imia ŭsioj frakcyi.

«Heta nie adpaviadaje rečaisnaści. Ja nikoli nie vystupała ad imia frakcyi, tym bolš što ŭnutry śpisa hetaje pytańnie jašče nie abmiarkoŭvałasia. Usia praca, jakuju ja pravodziła, ažyćciaŭlałasia vyklučna ŭ miežach maich paŭnamoctvaŭ u mižnarodnaj kamisii», — padkreśliła jana.

Kamientujučy sam praces vyniasieńnia votumu niedavieru, Mamajeva zajaviła, što ŭvažaje jaho niespraviadlivym i nieprazrystym. Pavodle jaje acenki, pastanova prymałasia bieź jaje ŭdziełu, biez dostupu da materyjałaŭ, na jakich hruntavalisia abvinavačvańni, i biez mahčymaści dać tłumačeńni.

Jana taksama bačyć u hetaj situacyi prykmiety palityčnaj baraćby ŭnutry śpisa:

«Ja miarkuju, što takija publičnyja zajavy mohuć nanieści škodu majoj asabistaj, dziełavoj i palityčnaj reputacyi, a taksama majuć prykmiety niadobrasumlennaj palityčnaj kankurencyi. U śpisie jość niekalki asobaŭ, jakija padobnyja abvinavačvańni vykazvali mnie i raniej. Tamu ja razhladaju toje, što adbyvajecca, jak metanakiravanuju kampaniju suprać mianie hrupy ludziej».

KDB užo prapanavaŭ supracu

Na pytańnie, ci mahła ciapierašniaja situacyja być źviazanaja z raniejšymi paviedamleńniami pra sproby vierbavańnia z boku KDB, Mamajeva adkazała, što nijakich pytańniaŭ na hety kont ad čalcoŭ frakcyi nie pastupała.

«Pra ŭsie takija sproby, jakija byli, ja zaŭsiody infarmavała kiraŭnika frakcyi Valeryja Mackieviča. Ja taksama infarmavała kamisiju datyčna biaśpieki Kaardynacyjnaj rady. Kali heta tyčyłasia majoj pracy ŭ Narodnych ambasadach, to infarmacyja taksama pieradavałasia adpaviednym strukturam. Akramia taho, usie źviestki pra takija pahrozy i sproby vierbavańnia ja pieradavała ŭ palicyju i słužbu biaśpieki Słavienii, bo heta znachodzicca ŭ ich jurysdykcyi», — skazała jana.

Pry hetym Mamajeva źviarnuła ŭvahu na toje, što adbyłosia paśla publikacyi zajavy pra votum niedavieru.

«Litaralna praź piać chvilin paśla publikacyi na kanale «Jeŭrapiejskaha vybaru» mnie pryjšli paviedamleńni ad dvuch asobaŭ, jakija raniej sprabavali mianie vierbavać, z prapanovami supracy. Heta pakazvaje, što padobnyja situacyi adrazu vykarystoŭvajucca režymam i KDB dla raskołu demakratyčnaj supolnaści», — zajaviła jana.

Mamajeva zajaviła, što maje namier publična abaraniać svajo imia i vykarystoŭvać usie praduhledžanyja zakonam miechanizmy dla abarony svajoj reputacyi.

U kamientary «Našaj Nivie» Mamajeva padkreśliła: votum niedavieru joj nie źviazany z Alinaj Charysavaj (jana dasyłała pieraviedamleńni «SBU», jakoj nasamreč akazaŭsia KDB).

«Ja nie supracoŭničaju z SBU ci KDB, chacia jany zaraz vielmi aktyvizavalisia voś litaralna siońnia paśla publikacyi ŭ hetym nakirunku. Ja nikoli nie rabiła niejkija zapisy pasiedžańniaŭ čata «Jeŭrapiejski vybar» ci śpisu «Jeŭrapiejski vybar» i nikoli nikomu nijakija skryny ci sensietyŭnuju infarmacyju nie pierasyłała». 

Mamajeva zastajecca ŭ «Jeŭrapiejskim vybary» i praciahvaje svaju pracu ŭ mižnarodnaj kamisii da pieršaha pasiedžańnia Kaardynacyjnaj rady.

«A kali kazać pra pryčyny, ja dumaju, što heta niadobrasumlennaja palityčnaja kankurencyja, jakaja zaraz adbyvajecca ŭ śpisie «Jeŭrapiejski vybar», kali jość ludzi, jakija pretendujuć na pasady ŭ mižnarodnaj kamisii, u delehacyjach, i voś takim čynam votumam niedavieru sprabujuć prymusić mianie syści z Kaardynacyjnaj rady, kab na majo miesca moh pryjści sa śpisu čałaviek, jaki dalej idzie ŭ śpisie i pretendavać taksama na pasady i ŭ mižnarodnaj kamisii, i ŭ delehacyjach».

Bruchan: Frakcyja nie moža pazbavić Mamajevu mandatu

Śpikier KR Arciom Bruchan taksama ŭ razmovie z «Biełsatam» vykazaŭsia nakont votumu niedavieru Alaksandry Mamajevaj i rastłumačyŭ pracedurny bok pytańnia. Pavodle jaho, unutranyja rašeńni frakcyi jość jaje ŭłasnaj spravaj i nie rehulujucca Statutam Kaardynacyjnaj rady. U toj ža čas status delehata KR rehłamientujecca mienavita Statutam i rašeńniami vybarčaj kamisii.

Bruchan padkreśliŭ, što Mamajeva atrymała mandat delehata ad vybarcaŭ, adnak jašče nie ŭstupiła ŭ poŭnyja paŭnamoctvy. Tamu, pavodle jaho, frakcyja nie moža adnabakova pazbavić jaje statusu delehata Kaardynacyjnaj rady.

«Kab pazbavić jaje mandata ŭ Kaardynacyjnaj radzie, treba rašeńnie dźviuch tracin i vyniasieńnie votumu niedavieru nie frakcyjaj, a ŭvohule Kaardynacyjnaj radaj», — adznačyŭ jon.

Pry hetym jon udakładniŭ, što da pieršaha pasiadžeńnia ŭsie padobnyja rašeńni zastajucca ŭnutranymi pracesami frakcyi i nie majuć naŭprostavaha ŭpłyvu na mandat delehata.

Bruchan taksama adznačyŭ, što z padadzienaha publična paviedamleńnia nie zusim zrazumiełaja sutnaść kanfliktu, i zaklikaŭ čakać bolš poŭnaj infarmacyi paśla pieršaha pasiadžeńnia Kaardynacyjnaj rady.

Pavodle jaho, mahčyma, što ŭ vyniku Mamajeva zastaniecca ŭ frakcyi, stanie pazafrakcyjnaj abo samastojna prymie rašeńnie pra dalejšy status.

Jon dadaŭ, što ciapier važna dačakacca pieršaha pasiadžeńnia KR, jakoje pavinna adbycca da 22 červienia.

Bruchan adznačyŭ, što kančatkovyja pracedurnyja kroki i status usich bakoŭ buduć zrazumiełyja ŭžo paśla hetaha pasiadžeńnia.

Sama frakcyja «Jeŭrapiejski vybar» pakul nie prakamientavała situacyju.

Kamientary3

  • Biełarus
    06.06.2026
    Amatary hiendarnych kvot, kak aščuščenija?

    Ničoha niezrazumieła, ale zrazumieła, što kvot patrebna jašče bolš. Kab było jašče bolš roznych Karpušonkaŭ dy inšych amatarak "fajnych pančošak". Bo jak jašče jany zmohuć abminuć kankurencyju dy trapić na adkaznyja pasady, kab pačać hienieravać cikavy kantent dla bastyjonščyc? Usie ŭ plusie ŭ vyniku. Nadziejna, jak šviejcarski hadzińnik. Hebnia taksama nijak nie naradujecca našamu durstvu. Zanavies.
  • He's
    06.06.2026
    Ŭtvaryli łukašenkaŭskaje sudzilišča biez abvinavaŭčaha, biez dostupu da dakumientaŭ, biez navohuł jakoha niebudź prava na abaronu, bieź nieabchodnaj pracedury jakaja isnuje ŭ eŭrapiejskich parłamienckich krainach.
    Tam chto niebudź navohuł moža patłumačyć što jany znachodziacca ŭ Eŭropie i naležyć admovicca ad łukašenaŭskich sudzilišč i intryh, a pačać choć krychu žyć pa čałaviečy, pa ludsku. Daviedacca jak pracuje parłamient ŭ eŭrapiejskich krainach sa stałaj demakratyjaj, a nie pieratvarać Radu ŭ łukašyzm dy KPSS?
  • Druh Hriša
    06.06.2026
    Piť mieńšie, Saša, nado i matieriťsia hdie nado i hdie nie nado. Ludiej obmanyvať. Chotieła miedalku? Vłasti? Zaihrałaś. Pleła pautinku i zaputałaś v niej sama. Ohiepie.

Ciapier čytajuć

Muzyka Cim Suładze: Roźnica 30 hadoŭ — toje, što adpaviadaje maim ujaŭleńniam pra adnosiny

Muzyka Cim Suładze: Roźnica 30 hadoŭ — toje, što adpaviadaje maim ujaŭleńniam pra adnosiny

Usie naviny →
Usie naviny

Turaŭski małočny kambinat pierajšoŭ pad amal poŭny kantrol bratoŭ-biznesmienaŭ1

Čutki pra admovu biełarusaŭ ad chatnich hadavancaŭ praz uviedzieny padatak nie paćvierdzilisia3

«Žyćcio zrabiła niečakany kulbit». Syn i niaviestka byłoj ministarki infarmacyi Lilii Ananič pierajechali ŭ Kitaj15

Biełarusy aburylisia, što ŭ «Jeŭraopcie» pradajuć «chalalnyja» ahurki8

Ad kaściołaŭ da «biełaruskich Maldyvaŭ»: padarožža pa Biełarusi skroź čas i kolery2

Nievialiki šatłandski vostraŭ tak razrekłamavali, što jon zakryvajecca ad turystaŭ1

U Lepielskim rajonie mužčyna ŭpalavaŭ vaŭka, i heta stała pačatkam niepryjemnaściaŭ2

«Budzie vilhać — buduć hryby». Pad Hrodnam užo źbirajuć lisički

23‑hadovy Rusłan z Žabinki zakachaŭsia ŭ rasijanku i pierajechaŭ da jaje. A tam i na front — i pražyŭ dva tydni10

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Muzyka Cim Suładze: Roźnica 30 hadoŭ — toje, što adpaviadaje maim ujaŭleńniam pra adnosiny

Muzyka Cim Suładze: Roźnica 30 hadoŭ — toje, što adpaviadaje maim ujaŭleńniam pra adnosiny

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić