Za raspaŭsiud «ekstremizmu» ŭ Viciebsku aštrafavali hramadzianku Rasii
Sudździa Pieršamajskaha rajona Viciebska Michaił Jurčanka 13 vieraśnia za padpisku na «ekstremisckuju» staronku pastanaviŭ aštrafavać hramadzianku RF Natallu Kuksionak, jakaja žyvie ŭ Viciebsku.

Heta druhaja ŭ hetym hodzie administracyjnaja sprava, razhledžanaja z nahody raspaŭsiudu «ekstremizmu» ŭ dačynieńni da Kuksionak. Pieršaja była razhledžana pry kancy žniŭnia tym ža sudździoj.
U sudovym pasiedžańni stała viadoma, što fakt «supraćpraŭnych dziejańniaŭ» z boku Natalli byŭ ustanoŭleny supracoŭnikami milicyi ŭ budynku Upraŭleńnia ŭnutranych spravaŭ Viciebskaha abłvykankama. Zhodna z administracyjnym pratakołam, dziaŭčyna ŭ instahramie była padpisana na kanał Nexta.
Kuksionak u sudovym pasiedžańni svajoj viny ŭ ździajśnieńni pravaparušeńnia nie pryznała, admaŭlała namier raspaŭsiudžvać ekstremisckija materyjały, piša «Viciebskaja Viasna».
Ciapier čytajuć
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
Sumleńnie, kachańnie, koły piekła i halivudski finał. U siamji budaŭnika i biblijatekarki z Pružanskaha rajona Ihara i Julii Łaptanovičaŭ aryštavali spačatku jaho, paśla — jaje, a paśla i babulu
Kamientary