Śviet55

Kiraŭnik Jeŭrarady: Jeŭrasajuz hatovy abaraniać terytaryjalnuju cełasnaść Danii

Jeŭrapiejski Sajuz całkam padtrymlivaje Daniju ŭ suviazi z pahrozami Donalda Trampa ab dałučeńni da ZŠA Hrenłandyi i hatovy abaraniać pryncypy nacyjanalnaha suvierenitetu i terytaryjalnaj cełasnaści. Pra heta ŭ intervju telekanału Euronews zajaviŭ kiraŭnik Jeŭrarady Antoniu Košta.

Horad Aasijat na zachadzie Hrenłandyi. Fota: freepik.com

U svaich razvahach jeŭračynoŭnik źviarnuŭ uvahu na pazicyju, jakuju ES zaniaŭ z pačatkam poŭnamaštabnaha ŭvarvańnia va Ukrainu.

«Mienavita hetyja fundamientalnyja pryncypy prymušajuć nas padtrymlivać Ukrainu. Mienavita jany prymušajuć nas asudžać parušeńni miežaŭ Demakratyčnaj Respubliki Konha. My nie pavinny spyniać abaraniać hetyja pryncypy, kali na kartu pastaŭlenaja terytaryjalnaja cełasnaść dziaržavy — člena Jeŭrapiejskaha Sajuza», — zajaviŭ Antoniu Košta.

«Terytaryjalnaja cełasnaść Danii, suvierenitet Danii, stabilnaść jaje miežaŭ, — dla nas, biezumoŭna, pytańnie pieršašarahovaj važnaści», — reziumavaŭ staršynia Jeŭrapiejskaj rady.

Z taho času, jak Donald Tramp admoviŭsia vyklučyć mahčymaść vykarystańnia ekanamičnaha prymusu i vajskovaj siły dla zachopu Hrenłandyi, Jeŭrasajuz znachodzicca ŭ napružańni, sprabujučy zrazumieć, nakolki realnaja hetaja pahroza.

Dniami prezident ZŠA padliŭ jašče aleju ŭ ahoń: «Ja dumaju, my damožamsia hetaha, — skazaŭ jon žurnalistam. — Ja sapraŭdy nie viedaju, jakija pretenzii maje Danija, ale było b vielmi niedružalubnym aktam, kali b jany nie dazvolili hetamu zdarycca, tamu što heta robicca dla abarony volnaha śvietu».

Paśla taho premjer-ministarka Danii Miete Frederyksien adrazu adpraviłasia ŭ mini-turne pa Jeŭropie. Jaje meta: atrymać padtrymku krain ES pierad biesprecedentnym vyklikam. Frederyksien zajaviła, što jana adkrytaja dla ŭmacavańnia vajskovaha supracoŭnictva sa Złučanymi Štatami, ale nastojvaje na tym, što paŭaŭtanomny vostraŭ, jaki ŭvachodzić u skład Dackaha karaleŭstva, nie pradajecca.

Novaje apytańnie zaśviedčyła, što 85% darosłych žycharoŭ Hrenłandyi vystupajuć suprać płanaŭ Trampa. Choć Hrenłandyja nie źjaŭlajecca členam ES, jana maje dostup da jaho fondaŭ, hrenłandcy karystajucca svabodaj pieramiaščeńnia ŭnutry supolnaści i ličacca hramadzianami Jeŭrasajuza.

Jeŭrakamisija paćvierdziła, što ŭ vypadku vajskovaj ahresii na Hrenłandyju budzie raspaŭsiudžvacca pałažeńnie ab uzajemnaj abaronie, praduhledžanaje damovami.

«Hrenłandyja źjaŭlajecca častkaj terytoryi Karaleŭstva Danija. Danija — suvierennaja dziaržava. Danija vyznačaje svaje intaresy, i Jeŭrapiejski sajuz budzie padtrymlivać jaje», — skazaŭ Antoniu Košta, nieadnarazova padkreśliŭšy nieabchodnaść vykanańnia mižnarodnaha prava.

«My nie źbirajemsia budavać zdahadki. My, naturalna, spadziajemsia, što hetaja sprečka nie pieraraście ŭ kanflikt, a kali kanflikt i ŭźniknie, to jana budzie raźviazanaja paluboŭna, jak i naležyć sajuźnikam», — padkreśliŭ jon.

Kamientary5

  • Real American
    30.01.2025
    Heta tolki nieadukavanym ludziam moža padacca, što zajavy Trampa majuć impieryjaliscka-fašyscki prysmak, ci pachodziać na tyja, što my pryzvyčylisia čuć ad Pucina. Heta nie tak. Nasamreč, hier Tramp - jašče toj zmahar za svabodu i demakratyju! Jon kali kaža adno, maje na ŭvazie zusim inšaje - taki patajemny vialiki schavany sens. Vielmi chutka, usi tyja niščymnyja ludzi, jakija nie bačać toha patajemnaha sensu, zrazumiejuć, što adbyvajecca. Pryjdzie mir i demakratyja va ŭsim śviecie. Ciaham 24 hadzin!
  • čas šatłancam zaviaršyć hieštalt 24.08.1814
    30.01.2025
    Vasil, Finy i šviedy napinajuć jurodzivym bratu Si i Pu jak dziadziečcy Džo, tak, što budzie piačy jašče doŭha. Kali budzie mała, to francuzy i bryty pulnuć kuźkinaj maci pa kachanym łos ałamasu ladaščaha kaŭboja, što tolki stetsan zastaniecca.
  • Kłoŭny
    30.01.2025
    "Pryncypy prymušajuć nas asudžać"... Nu, ok. My i nie dumali, što vy budziecie pa-sapraŭdnamu siabie abaraniać.

Ciapier čytajuć

Halina Dzierbyš kazała prakuroru: «Jak pamru, budu da ŭsich vas nočču prychodzić». I žyćcio ŭžo dahnała jaje sudździu i śviedak. Historyja piensijanierki, jakoj dali 20 hadoŭ kałonii9

Halina Dzierbyš kazała prakuroru: «Jak pamru, budu da ŭsich vas nočču prychodzić». I žyćcio ŭžo dahnała jaje sudździu i śviedak. Historyja piensijanierki, jakoj dali 20 hadoŭ kałonii

Usie naviny →
Usie naviny

Na francuzski «šenhien» ciapier možna zapisacca samastojna — niekatoryja ŭžo atrymali słoty1

Najchaładniej hetaj nočču było ŭ Jeziaryščy

Premjerka Litvy adkazała Maryi Kaleśnikavaj nakont palapšeńnia adnosin ź Biełaruśsiu25

Prezientavany rolik z Emaj Stoŭn da «Supierboŭła». Łaŭreatka «Oskara» ŭ im psichuje i łamaje noŭtbuki

Dziaŭčyncy ŭ 12 hadoŭ skazali, što jana nie rodnaja, i viarnuli ŭ prytułak. Jaje mama: «Ja nie spraviłasia»20

Pasoł Rasii zajaviŭ pra praciah pastavak nafty na Kubu, niahledziačy na pahrozy Trampa ŭvieści pošliny2

Prydumali łahatyp dla Hoda biełaruskaj žančyny12

Niekatorym biełarusam z DNŽ i zamiežnym pašpartam treba budzie zdavać u Biełarusi adbitki palcaŭ6

Piać pryčyn — u tym liku adna fantastyčnaja, — pa jakich biełarusam adklučyli śviatło ŭ haradach23

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Halina Dzierbyš kazała prakuroru: «Jak pamru, budu da ŭsich vas nočču prychodzić». I žyćcio ŭžo dahnała jaje sudździu i śviedak. Historyja piensijanierki, jakoj dali 20 hadoŭ kałonii9

Halina Dzierbyš kazała prakuroru: «Jak pamru, budu da ŭsich vas nočču prychodzić». I žyćcio ŭžo dahnała jaje sudździu i śviedak. Historyja piensijanierki, jakoj dali 20 hadoŭ kałonii

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić