Baza ŭ Žešuvie — heta klučavy chab vajennaj padtrymki Ukrainy.

Piać rasijskich dronaŭ, jakija zalacieli na terytoryju Polščy ŭ noč na 10 vieraśnia, lacieli pramym kursam u bok bazy NATA ŭ Žešuvie.
Praz hetuju bazu transpartujecca vajennaja technika dla Ukrainy. U NATA ličać, što heta była naŭmysnaja akcyja, piša TVP sa spasyłkaj na Die Welt.
U sieradu ŭviečary adbyłasia ŭnutranaja sustreča NATO, pryśviečanaja biaśpiecy. Vydańnie, jakoje spasyłajecca na papiarednija vysnovy polskich śledčych, śćviardžaje, što ŭ noč z aŭtorka na sieradu piać rasijskich dronaŭ znachodzilisia na pramoj trajektoryi palotu da bazy aljansa.
U vyniku try drony byli źbityja hałandskimi źniščalnikami F-35, a dva inšyja raźbilisia niezrazumiełym čynam.
«U ciapierašniaj situacyi my miarkujem, što drony, chutčej za ŭsio, naŭmysna ŭvarvalisia ŭ pavietranuju prastoru NATA», — skazaŭ vydańniu vysokapastaŭleny aficer NATA.
Jon padkreśliŭ, što z poŭnačy z aŭtorka na sieradu da pryblizna 6.30 u pavietranuju prastoru Polščy, jakaja taksama źjaŭlajecca terytoryjaj NATA, uvarvałasia ahułam ad 22 da 25 dronaŭ.
«Užo sama vialikaja kolkaść dronaŭ robić vypadkovaść małavierahodnaj», — adznačyŭ pradstaŭnik NATA.
Pavodle Die Welt, uvarvańnie rasijskich dronaŭ u Polšču — heta «najbujniejšy incydent, datyčny biaśpieki NATA, za dziesiacihodździ».
Ci pavinna NATA paśla dronavaj ataki na Polšču zadziejničać 5-ty artykuł? Adnaznačna — nie. Ale reahavać musić rašuča
Nichto pakul nie zrazumieŭ, što skazaŭ Tramp pra zalot rasijskich dronaŭ u Polšču
Rasijskija i łukašenkaŭskija śpiecsłužby na fonie zalotu dronaŭ u Polšču praviali infaataku. Jaje zładžanaść daje padstavy dumać, što zalot byŭ spłanavany
Tusk: Značnaja častka rasijskich dronaŭ prylacieła ŭ Polšču ź Biełarusi
U Polšču zalacieli bolš za dva dziasiatki rasijskich dronaŭ, a nie 10
Dron upaŭ na žyły dom u Polščy
«Heta akt vajny»: kanhresmien ZŠA zajaviŭ, što Rasija atakavała NATA
Pavietranuju prastoru Polščy parušyli šmatlikija bieśpiłotniki. Zakryvalisia aeradromy, drony źbivała avijacyja NATA
Ciapier čytajuć
Elektronnuju «Biełaruskuju encykłapiedyju», stvoranuju jak prastoru «vierahodnych viedaŭ pra Biełaruś», cicha likvidavali razam z redakcyjaj. Kupu artykułaŭ pieradali Hihinu
Kamientary