U Turcyi źbirajucca zabaranić šviedskija stały ŭ hatelach i restaranach. Miljony ton ježy vykidajucca
U Turcyi ŭłady rychtujuć zakanadaŭčyja miery pa zmahańni z marnavańniem praduktaŭ, asabliva ŭ śfiery hramadskaha charčavańnia i turyzmu. Pavodle danych Fondu praduchileńnia strat, u krainie štohod marnujecca kala 23 miljonaŭ ton ježy, a pryblizna 35% sadaviny i harodniny traplaje ŭ śmiećcie jašče da taho, jak trapić na stoł, piša tureckaje vydańnie Sabah.

Prablema z marnavańniem ježy spryjaje rostu charčovaj inflacyi, tamu pry prezidencie Turcyi stvorany Kamitet pa ahrarnaj i charčovaj palitycy, jaki padrychtavaŭ šyroki analityčny dakład. U najbližejšyja miesiacy jaho pradstaviać prezidentu Redžepu Taipu Erdahanu, a paśla — u parłamient.
Adnym z abjektaŭ krytyki stała papularnaja ŭ apošnija hady sistema «sierpmie»-śniadankaŭ (kali na stoł padajuć šmat drobnych straŭ u ahulnym farmacie). Jak adznačaje kiraŭnik Asacyjacyi restaranaŭ i turystyčnych kampanij i člen Kamiteta Ramazan Binhiol, kala pałovy ježy z takich śniadankaŭ vykidajecca.
Asnoŭnaja pryčyna — abaviazak zakazu śniadankaŭ u kolkaści, roŭnaj kolkaści ludziej za stałom.
Naprykład, navat kali try čałavieki mohuć lohka padzialić pamiž saboj śniadanak na dvaich, bolšaść ustanoŭ usio adno patrabujuć apłatu i padaču pa kolkaści haściej, što viadzie da praźmiernaj kolkaści straŭ i, u vyniku, da marnavańnia ježy.
Padobnaja situacyja nazirajecca i ŭ hatelach ź sistemaj «usio ŭklučana» i «šviedskim stałom».
Turysty biaruć roznyja stravy «na ŭsiaki vypadak», ale značnaja častka ježy zastajecca niekranutaj i traplaje ŭ śmiećcie. Pa słovach Binhiola, heta pryvodzić da marnavańnia vializnych hrošaj.
Płanujecca, što novyja praviły praduhledziać pierachod hatelaŭ ad «usio ŭklučana» da farmatu à la carte — kali hość zahadzia vybiraje tolki toje, što źbirajecca źjeści. U restaranach i kaviarniach pavinny buduć admianić patrabavańnie zakazu śniadankaŭ pa kolkaści ludziej, a kali ŭstanova admovicca heta zrabić, to klijent zmoža padać skarhu ŭ Ministerstva handlu, paśla čaho mahčymy štraf.
Asobna ŭ dakładzie zakranuta pytańnie karmleńnia badziažnych žyvioł.
Ułady prapanujuć zabaranić vykidańnie ježy na vulicu pad vyhladam «padkarmić sabak ci katoŭ», bo heta pryvodzić da antysanitaryi i raspaŭsiudžvańnia hryzunoŭ i bakteryj. Reštki ježy prapanujecca źbirać i pieradavać u śpiecyjalnyja prytułki.
Vialikaj prablemaj źjaŭlajecca i chleb: u Turcyi štodnia vykidajecca kala 12 miljonaŭ bochanaŭ, a za hod — bolš za 4 miljardy. Heta aznačaje, što razam z chlebam marnujecca praca fiermieraŭ i piekaraŭ, a taksama vydatki na vytvorčaść.
Uładam prapanujuć ustanavić abmiežavańni na kolkaść chleba, jaki padajuć u hramadskich ustanovach, i dadavać jaho tolki pa zapycie klijenta.
Pavodle statystyki, na adnaho žychara Turcyi prypadaje ŭ siarednim kala 102 kiłahramaŭ zmarnavanaj ježy ŭ hod. Ekśpierty padličyli, što navat kali skaracić straty na 5%, heta pryniasie ekanomiju ŭ dziasiatki miljardaŭ tureckich lir (za adzin dalar pa ciapierašnim kursie dajuć kala 40,7 lir). Na fonie taho, što bolš za 783 miljony čałaviek u śviecie cierpiać ad hoładu, a štodnia ad niedajadańnia pamiraje bolš za 25 tysiač dziaciej, ułady padkreślivajuć, što źnižeńnie marnavańnia praduktaŭ źjaŭlajecca nie tolki ekanamičnaj, ale i maralnaj zadačaj.
«Prychodzili ludzi z ssabojkami». Biełarusy raźmiali ŭsiu ježu ź bieźlimitnaha restarana ŭ pieršy dzień adkryćcia
«Pakinuŭ ježu na talercy — płaci?» Hość ździviŭsia štrafu ŭ minskim restaranie ź bieźlimitam
Minčuki nabyli tur u Turcyju, ale tolki stracili hrošy
Ci sapraŭdy ŭ Turcyi sioleta paŭpustyja plažy?
Turcyja — ad 1600 jeŭra, Jehipiet — kala 1800 dołaraŭ, i «tanny» Tajłand. Kolki kaštuje letni adpačynak z vyletam ź Minska
Kamientary