Śviet

Prezident Hiermanii Štajnmajer: Ja pamylaŭsia. My pravalili stvareńnie ahulnaha jeŭrapiejskaha domu

Paśla žorstkaj krytyki z boku ŭkrainskaha pasła fiederalny prezident Hiermanii Frank-Valter Štajnmajer pryznaŭ svaje pamyłki ŭ adnosinach z Uładzimiram Pucinym i kaža pra «horki bałans». 

Frank-Valter Štajnmajer z Uładzimiram Pucinym. 2017 hod

Prezident Hiermanii Frank-Valter Štajnmajer pryznaŭ pamyłki ŭ svajoj minułaj palitycy ŭ dačynieńni da Rasii. Najpierš pamyłkovaj jon pryznaŭ svaju prapahandu rasijska-niamieckaha hazapravoda «Paŭnočny patok — 2», jaki jašče ŭ minułym hodzie nazyvaŭ «mostam» u adnosinach pamiž dźviuma krainami.

«Maja prychilnaść da «Paŭnočnaha patoka — 2», vidavočna, była pamyłkaj», — skazaŭ Štajnmajer u hutarcy z žurnalistami.

«My zatrymalisia na tych mastach, u jakija Rasija bolš nie vieryła i pra jakija nas papiaredžvali našy partniory», — skazaŭ prezident.

Dniami ambasadar Ukrainy ŭ Hiermanii Andrej Mielnik žorstka raskrytykavaŭ Štajnmajera. Jon zakinuŭ niamieckamu prezidentu niesurjoznaje staŭleńnie da nieabchodnaści razryvu stasunkaŭ z Rasijaj i abvinavaciŭ jaje ŭ zališniaj blizkaści z Maskvoj na fonie raźviazanaj joju vajny suprać Ukrainy.

«Z punktu hledžańnia Pucina niama ni ŭkrainskaha naroda, ni movy, ni kultury, a takim čynam i dziaržavy. Štajnmajer, padobna, padzialaje mierkavańnie ab tym, što ŭkraincy na samaj spravie nie źjaŭlajucca subjektam», — skazaŭ Mielnik.

Štajnmajer nie zahnievaŭsia na takuju rezkuju pazicyju dypłamata, a naadvarot, pryznaŭ šmat u čym jaho racyju. Jon patłumačyŭ svaju raniejšuju pazicyju:

«Maja acenka zaklučałasia ŭ tym, što Uładzimir Pucin nie pahodzicca na poŭny ekanamičny, palityčny i maralny krach svajoj krainy za svaju impierskuju pamyłku. Jak i inšyja, ja pamylaŭsia».

Paśla hetaha jon skazaŭ pra «horki bałans» rasijskaj palityki:

«My pravalili stvareńnie ahulnaha jeŭrapiejskaha domu, u jaki budzie ŭklučanaja Rasija. My paciarpieli niaŭdaču z padychodam intehracyi Rasii ŭ ahulnuju architekturu biaśpieki».

Štajnmajer, adnak, adchiliŭ abvinavačvańnie Mielnika ŭ tym, što jaho nie chvalujuć prablemy Ukrainy.

«Ja vielmi pakutuju razam z narodam Ukrainy, — skazaŭ jon. — Paśla pačatku 2014-ha nivodnaja inšaja kraina nie ŭpłyvała na maju pracu tak mocna».

Historyk i palityčny analityk Alaksandr Frydman, kamientujučy hetyja vykazvańni niamieckaha prezidenta, adznačaje

«Hetaja pieraacenka svajoj palityki zapoźnienaja, ale jana, adnak, śviedčyć pra fundamientalny razryŭ Hiermanii z pucinskaj Rasijaj. Kali z takoj zajavaj vystupaje były najbližejšy paplečnik eks-kanclera i rasijskaha łabista Hiercharda Šrodera, to možna nie sumniavacca, što lod sapraŭdy kranuŭsia».

Kamientary

Ciapier čytajuć

Siostry Hruździevy dramatyčna raskazali, jak ich vykinuŭ za dźviery ministr kultury Rusłan Čarniecki. «Jak sabak»22

Siostry Hruździevy dramatyčna raskazali, jak ich vykinuŭ za dźviery ministr kultury Rusłan Čarniecki. «Jak sabak»

Usie naviny →
Usie naviny

U minskim kanfiskacie pradajuć redki dla Jeŭropy Nissan, dy jašče i z pravym rulom. Kolki prosiać?3

Vaniu Ściacenku z Hrodna narešcie ŭviali daraženny preparat

U Babrujsku kala «Biełšyny» pasialiłasia siamja kurapatak FOTAFAKT2

Adkryty hiej staŭ najmaładziejšym u historyi premjer-ministram Niderłandaŭ13

U Vialikabrytanii znajšli mužčynu z tryma pienisami — i jon moh pra heta nie viedać2

Źnik biełarus, jaki pracavaŭ u Polščy. Nieŭzabavie jaho znajšli miortvym

Ukrainskija drony ŭdaryli pa naftapravodzie «Družba» ŭ Tatarstanie5

Zialenski: Kab vyzvalać biełaruskich palitviaźniaŭ, treba znajści, na kaho ich pamianiać11

Zialenski: Ja nie budu kazać, jakim sposabam, ale našyja ludzi zajmalisia tym, kab try-čatyry retranślatary ŭžo nie pracavali na terytoryi Biełarusi2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Siostry Hruździevy dramatyčna raskazali, jak ich vykinuŭ za dźviery ministr kultury Rusłan Čarniecki. «Jak sabak»22

Siostry Hruździevy dramatyčna raskazali, jak ich vykinuŭ za dźviery ministr kultury Rusłan Čarniecki. «Jak sabak»

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić