Pra balet «Vitaŭt» piša Alaksiej Łastoŭski.
Čakałasia, što mienavita fihura Vitaŭta stanie centralnaj dla zvarotu sučasnaj biełaruskaj kultury da epochi VKŁ. Vidavočnaja była i patreba ŭ stvareńni baleta z nacyjanalnym kałarytam. Kali dla opiery ŭ minułym hodzie takim opusam stała «Sivaja lehienda», to baletny repiertuar u hetym dačynieńni byŭ całkam pusty. Što ž atrymałasia?
Pasprabujem najpierš razabracca z nacyjanalna histaryčnym składnikam, jaki ŭsio ž, napeŭna, musiŭ być u hetym śpiektakli. Biełaruskaja mova adsutničaje, usia supravadžalnaja pradukcyja na ruskaj movie, na anhlijskuju movu nazva baleta pierakładajecca jak Vitovt (Vitovtas). Heta ŭžo poŭnaja niedarečnaść, navat kali nie kazać pra sprobu padyhrać litoŭcam.
U scenahrafii poŭnaściu adsutničajuć lubyja simvaličnyja adsyłki da epochi VKŁ — niaŭžo nielha było źviarnucca da bahataj i nasyčanaj ikanahrafii hetaj epochi, a nie stvarać absalutna teatralnanadumanyja vobrazy? Adziny raz tolki pry adlustravańni krakaŭskaha Vaviela prysutničaje štandar ź biełym arłom, dy i to, abrezany na pałovu. Na vyjavy «Pahoni» i nie spadziavajciesia, choć i dla Jahajły hety simvał byŭ nie mienš svaim.
Zamiest jarkaj i trahičnaj historyi Vitaŭta prapanujecca zvyčajnaja mieładrama, hierojami jakoj mahli być absalutna inšyja piersanažy, biez usialakaj zhuby sensu. Baraćba pamiž Vitaŭtam i Jahajłam pačynajecca siarod kupalskich pahanskich abradaŭ ušanavańnia Ledy. Nie zrazumieła, praŭda, čamu litviny padčas Kupalla ŭšanoŭvajuć hreckuju bahiniu, dobra, što choć nie robiać kryvavyja achviaraprynašeńni Zieŭsu.
Pry dobraj muzyčnaj asnovie atrymałasia vidovišča, jakoje tak i chočacca nazvać antyhistaryčnym baletam, da taho ž, pry vielmi sumnieŭnych estetyčnych vartaściach.
Alaksiej Łastoŭski — kandydat sacyjałahičnych navuk, śpiecyjalist u halinie nacyjanalnaj identyčnaści.
-
U Homielskim dramatyčnym teatry — kadravyja čystki. Znoŭ praz «palityku»
-
«Budzie śmiešna i baluča»: «Kupałaŭcy» prezientujuć zaŭtra novy śpiektakl. U hałoŭnych rolach — Manajeŭ, Biełachvościk, Harcujeva
-
«Rašeńnie pryjšło zvonku». Što adbyvajecca ŭ viciebskim teatry, dzie ŭ śpiektakli prahučała «Žyvie Fłandryja!» i pačałasia čarada zvalnieńniaŭ?
Kamientary