Italjanskaja aktrysa Kłaŭdyja Kardynale pamierła va ŭzroście 87 hadoŭ u atačeńni dziaciej u francuzskim horadzie Niemur kala Paryža. Pra heta viečaram u aŭtorak paviedamiŭ jaje ahient Łaran Savry ahienctvu AFP.

Kłaŭdyja Kardynale naradziłasia 15 krasavika 1938 hoda ŭ Ła-Huletcie kala Tunisa. U 17 hadoŭ, pieramohšy ŭ konkursie pryhažości, była pryznana «samaj pryhožaj italjankaj Tunisa» i vyjhrała pajezdku na Vieniecyjanski kinafiestyval. Tam jana pryciahnuła ŭvahu adrazu niekalkich režysioraŭ.
Jana prasłaviłasia ŭ 1963 hodzie, źniaŭšysia ŭ filmie Fiederyka Fielini «8 1/2», jaki atrymaŭ «Oskar».
Łukina Viskonci źniaŭ z Kardynale filmy «Roka i jaho braty» i «Leapard». Aktrysa taksama ŭvajšła ŭ historyju kino dziakujučy roli ŭ kłasičnym viesternie Sierdžya Leonie «Adnojčy na Dzikim Zachadzie» 1969 hoda. Amierykanskaja publika viedała jaje ŭ pieršuju čarhu pa filmie «Ružovaja pantera».
Kłaŭdyja Kardynale była ŭdastojena Załatoha lva ŭ Vieniecyi ŭ 1993 hodzie i Załatoha miadźviedzia ŭ Bierlinie ŭ 2002 hodzie.
Ciapier čytajuć
Ahientka Kardaš vykarystoŭvała seks, kab źbirać infarmacyju pra kalinoŭcaŭ i zavierbavać ukrainskaha kamandzira. A kurataru KDB pisała pra jaho: «Moj łoch»
Ahientka Kardaš vykarystoŭvała seks, kab źbirać infarmacyju pra kalinoŭcaŭ i zavierbavać ukrainskaha kamandzira. A kurataru KDB pisała pra jaho: «Moj łoch»
U Vieniesuele budzie nie prosta vyzvaleńnie palitviaźniaŭ, a amnistyja, pryčym za ŭsie hady. A miascovuju «amierykanku» pieratvorać u hramadskuju prastoru
Kamientary