Minskaja dyzajnierka: Razmaŭlać pa-biełarusku, nie spytaŭšy surazmoŭcu, ci zručna jamu, — śvinstva
Uradženka Ałmaty Julija Sierhina pierakananaja, što vietliva — razmaŭlać u Biełarusi pa-rusku.

«Razmaŭlać užyvuju pa-biełarusku, nie spytaŭšy, ci zručna surazmoŭcu, ja liču prosta takim ža śvinstvam, jak paziachać z adkrytym rotam i jeści rukami ŭ kafe», — dzielicca svaim kaštoŭnym mierkavańniem minskaja dyzajnierka Julija Sierhina.
Žančyna naradziłasia ŭ Ałmaty, u šaścihadovym uzroście jaje pryvieźli ŭ Biełaruś. Julija vyrasła ŭ Barysavie, ciapier žyvie na dva harady — Barysaŭ i Minsk. Sierhina raniej pracavała na radyjo, a ciapier zajmajecca dyzajnam, prajektuje meblu i interjery anłajn pad brendam 10Muza.
Dyzajnierka pryznajecca, što z ruskaj movaj u jaje taksama prablemy, dapuskaje šmat pamyłak. A voś biełaruskaja mova jaje ŭvohule razdražniaje:
«Nie padabacca mnie biełaruskaja mova, tamu što ludzi majuć vielmi maleńki słoŭnikavy zapas i nie ŭmiejuć vyražać svaje dumki. Heta ździek z maich vušej i vačej, kali kavierkajuć ruskija słovy i pišuć ich pa-biełarusku.
Nie padabajecca mnie biełaruskaja mova z vusnaŭ ludziej, chto na joj piša ŭ siecivie. Pačvarnaść prosta».
Sierhina robić vyklučeńnie dla pjes u Biełaruskim dramatyčnym teatry i maŭleńnia znajomaha joj vykładčyka Akademii Mastactvaŭ u Minsku. «A astatniaje dla mianie pačvarnaja pačvarnaść», «ahidnaja biazhłudzica» — nie strymlivaje siabie ŭ vyrazach Julija Sierhina, nie razumiejučy, što jaje słovy ŭtvarajuć skład złačynstva pa artykule 130 Kryminalnaha kodeksa (raspalvańnie varožaści).
Ciapier čytajuć
«Dziaŭčyna niedzie praź siem siekund užo pikiravała bieź piłota». Siabar deltapłanierysta, jaki raźbiŭsia ŭ Stročycach, raskazaŭ, što pryviało da trahiedyi
Kamientary
Adnak, žyć u Kazachstanie i nie sustrecca z bahataj historyjaj departavanych savieca-rasiejskimi ŭładami narodaŭ, heta daje krychu padkazku nakont uzroŭnia raźvićcia hetaj niepryjemnaj piersanalici