Hramadstva11

Žychary Pleščanic skardzilisia, što drevy abrezali «pad słup». Ułady skazali, što ŭsio zakonna, a potym pakarali vinavataha

Uviesnu čynoŭniki kazali, što parušeńniaŭ praviłaŭ nie ŭstanoŭlena. Adnak praz paŭhoda znajšoŭsia vinavaty ŭ parušeńniach.

Fota: Zručny horad

Žychary Pleščanic, što ŭ Łahojskim rajonie, viasnoj paskardzilisia ŭ rajvykankam na dziŭnaje abrazańnie dreŭ «pad słup»: kamunalniki vydalili z dreŭ krony i pakinuli tolki absiečanyja stvały.

Pietycyja da ŭładaŭ źjaviłasia na partale «Zručny horad». Jaje aŭtary zajaŭlali, što kamunalniki parušyli praviły ŭtrymańnia azielanionych terytoryj, jakija zabaraniajuć takoje abrazańnie, piša Blizko.by.

Aŭtary pietycyi patrabavali ad uładaŭ patłumačyć, na jakoj padstavie pravodzilisia raboty pa kraniravańni dreŭ z poŭnym vydaleńniem krony i vierchniaj častki stvała dreva, vyśvietlić słužbovych asob, vinavatych u praviadzieńni rabot pa kraniravańni, a taksama vinavatych u parušeńni narmatyvaŭ.

Adkaz na zvarot pryjšoŭ za podpisam namieśnika staršyni rajvykankama Anžeły Rajeŭskaj. U im havaryłasia, što čynoŭniki sapraŭdy vyjavili drevy, abrezanyja «pad słup», adnak nijakich parušeńniaŭ u hetym niama.

«Praviedzienyja raboty nie źjaŭlajucca abrezkaj, a źjaŭlajucca pieršym etapam rabot pa vydaleńni dreŭ na terytoryi ŭ suviazi ź ich niezdavalniajučym stanam. Raboty pa vydaleńni dreŭ płanujecca zaviaršyć da žniŭnia 2024 hoda», — havaryłasia ŭ dakumiencie.

Taksama ŭ adkazie havaryłasia, što zamiest vysiečanych dreŭ da listapada vysadziać novyja.

Adnak u listapadzie z rajvykankama raptam pryjšoŭ novy adkaz — taksama za podpisam Rajeŭskaj. Tam havorycca, što vinavataha ŭ parušeńni praviłaŭ, jakoje čynoŭniki admaŭlali, znajšli i pakarali.

«U suviazi ź nievykanańniem patrabavańniaŭ artykuła 38 zakona Respubliki Biełaruś ad 14.06.2003 №205-3 «Ab raślinnym śviecie» na terytoryi dziaržaŭnaj ustanovy «fizkulturna-azdaraŭlenčy centr «Skarb-Sport» pa adrasie: h.p. Pleščanicy, vuł. Savieckaja, 11, kiraŭnik byŭ pryciahnuty da adkaznaści pa artykule 16.7 Kodeksa Respubliki Biełaruś ab administracyjnych pravaparušeńniach», — paviedamlajecca ŭ adkazie.

Artykuł 16.7 KaAP «Parušeńnie patrabavańniaŭ u halinie karancinu i abarony raślin» praduhledžvaje štraf 100 bazavych vieličyń (4000 rubloŭ). Pry hetym nie zusim zrazumieła, za što pakarali słužbovuju asobu: za abrazańnie dreŭ abo za toje, što nie byli vysadžanyja novyja.

Kamientary1

  • Žvir
    11.11.2024
    Kali heta tapóli, abo lipy, dyk tyja zvyčajna puskajuć novaje hallo, ale abrezka pavinna vykonvacca ŭ kancy lutaha, pačatku sakavika. Kali ž takim čynam abrezać letam, dyk hamon.

Ciapier čytajuć

U Minsku adbylisia masavyja zatrymańni vydaŭcoŭ i kniharaspaŭsiudnikaŭ34

U Minsku adbylisia masavyja zatrymańni vydaŭcoŭ i kniharaspaŭsiudnikaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

Čempijon Biełarusi i Polščy trapiŭ za kraty praz toje, što źbieh ad słužby ŭ biełaruskim vojsku. A ciapier uvohule źnik5

 U rasijskim Saransku haryć važny zavod VPK1

Samaje žachlivaje zdareńnie na Alimpijadzie. Polskaja spartoŭka atrymała kańkom u voka5

Sahrada Familija dasiahnuła svajoj kančatkovaj vyšyni — praz paŭtara stahodździa ad pačatku budaŭnictva. I stała samaj vysokaj carkvoj na płaniecie1

U cichi kvartał u centry Minska pryduć pieramieny. Tam budzie vializny skvier, centr sučasnaha mastactva i parkinh4

Dalnabojščyk spytaŭ u dziaŭčyn, čamu jany nie chočuć adnosin z dalnabojščykami — i paniesłasia11

Dobraachvotnik raskazaŭ pra słužbu z Łazoŭskim i jaho apošniuju bajavuju zadaču ŭ Bachmucie8

Pieršy krok da BNR: 108 hadoŭ tamu była abvieščana Pieršaja Ustaŭnaja hramata6

Siońnia na Alimpijadzie apošni šaniec biełarusaŭ1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

U Minsku adbylisia masavyja zatrymańni vydaŭcoŭ i kniharaspaŭsiudnikaŭ34

U Minsku adbylisia masavyja zatrymańni vydaŭcoŭ i kniharaspaŭsiudnikaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić