Hramadstva1414

Łukašenka ŭ 2022-m: «Ja nie płanuju raźmiaščać jadziernuju zbroju. Takoha nikoli nie było». Pucin u 2023-m: «Alaksandr Ryhoravič daŭno prasiŭ raźmiaścić jadziernuju zbroju»

Žurnalisty ŭzhadali słovy Alaksandra Łukašenki nakont jadziernaj zbroi, jakija jon skazaŭ roŭna hod tamu, u sakaviku 2022 hoda, kali daŭ intervju japonskamu telekanału TBS.

Tady žurnalist spytaŭ, navošta ŭ Kanstytucyi prybrali zamacavany status Biełarusi jak biaźjadziernaj krainy, a taksama pacikaviŭsia, ci maje namier Łukašenka raźmiaścić u krainie jadziernuju zbroju i ci prasiŭ jaho ab hetym Uładzimir Pucin.

«Ja nie płanuju raźmiaščać tut jadziernuju zbroju, vyrablać tut jadziernuju zbroju, stvarać i vykarystoŭvać hetuju jadziernuju zbroju suprać kaho b tam ni było. Takoha nikoli nie było ŭ płanach biełaruskaha kiraŭnictva i ŭ maich płanach», — skazaŭ tady Łukašenka.

A voś ciapier vyśvietliłasia, što Łukašenka «daŭno stavić pytańnie ab mahčymaści raźmiaščeńnia na terytoryi svajoj krainy rasijskaj taktyčnaj jadziernaj zbroi». Pra heta raspavioŭ Uładzimir Pucin.

Kamientary14

  • Chutka
    27.03.2023
    Ordier na aryšt łukašenki. Voś što treba
  • Oleh
    27.03.2023
    U mienia died v Čiernihovskoj obłasti i otiec ottuda rodom. Pusť Ukraincy vnačale sami opriedielatsia s kiem oni s biełorusskim narodom ili Łukašienko.
    Oni sami umolali ES nie vvodiť dopołnitielnyje sankcii protiv Łukašienko. Nie priznajut Tichanovskuju priezidientom čto by jakoby nie provocirovať Łukašienko. To jesť biełorusskij narod dołžien na ambrazuru kidaťsia radi nich a oni nam pluvať v lico. Ja by na miestie Tichanovskoj vyraził očień hłubokuju obiespokojennosť tiem čto putin raźmiestit jao v Biełarusi.
    A jeśli po diełu dajtie dieńhi na oružije tomužie płanu pieramoha ,vstrieťtieś s Tichanovskoj i otkrojtie front vnutri Biełarusi.
  • Oleh
    27.03.2023
    Naprimier Ukrainci mohli by profienansirovať dla płana pieramoha pokupku oružija. Prosto lehalno zakupiť oružije v mahazinach ochotnik. V Płanie pieramoha 200 000 čiełoviek kotoryje prochodili voinskuju słužbu. Kohda načnietsia partizanskaja vojna vsiem budiet nasrať čto eto oružije možno otślediť.
    Dla etoho zielenskij dołžien vstrietitsia s Tichanovskoj i ubiediť jeje vstupiť v vojnu i uvoliť plemiańnika kubrakova a łučšie vziať v załožniki.

Ciapier čytajuć

«Patraciła 300 rubloŭ — a jašče tolki siaredzina červienia!» Biełarusy abmiarkoŭvajuć vydatki na pakos travy i dzielacca łajfchakami9

«Patraciła 300 rubloŭ — a jašče tolki siaredzina červienia!» Biełarusy abmiarkoŭvajuć vydatki na pakos travy i dzielacca łajfchakami

Usie naviny →
Usie naviny

U paŭdniovaj Jeŭropie prajšli mitynhi suprać turystaŭ

Susiedzi zrabili kuchniu ŭ łodžyi, i ciapier u susiedziaŭ čuvać zvon posudu

«Abzvońvajem dziaciej, unukaŭ». Čynoŭniki z ruletkami pajšli praviarać vyšyniu travy na ŭčastkach biełarusaŭ20

Maładziečancy ciaham troch dzion nazirali za maładoj kačkaj, jakaja zvaliłasia ŭ kałodziež fantana ŭ parku1

U Biełarusi zaŭvažyli fłaminha?

Stała viadoma, chto źjaŭlajecca chedłajnieram Schodu nieabyjakavych — mierapryjemstva apanientaŭ Cichanoŭskaj22

Namieśnika načalnika biełčyhunki Dułuba buduć sudzić pa dvuch artykułach. Jaho zatrymali za chabar, a doma znajšli jašče $3 młn

«Tufli — 400 rubloŭ». Vypuskniki dzielacca, u kolki abyšlisia ich vobrazy13

Biełarusaŭ z ženieŭskimi pašpartami nie puścili ŭ Varšavie na samalot u Małdovu7

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Patraciła 300 rubloŭ — a jašče tolki siaredzina červienia!» Biełarusy abmiarkoŭvajuć vydatki na pakos travy i dzielacca łajfchakami9

«Patraciła 300 rubloŭ — a jašče tolki siaredzina červienia!» Biełarusy abmiarkoŭvajuć vydatki na pakos travy i dzielacca łajfchakami

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić