Śviet11

Były pavierany Polščy ŭ Biełarusi raskrytykavaŭ eks-ministra Sikorskaha, jaki ŭ svajoj knizie nazvaŭ jaho ahientam śpiecsłužbaŭ

Były kiraŭnik MZS Polščy Radasłaŭ Sikorski ŭ svajoj knizie «Polšča moža być lepšaj» nazvaŭ byłoha pavieranaha ŭ pasolstvie Polščy ŭ Minsku Vitalda Juraša «prafiesijnym špijonam». Sam Juraš na partale Onet.pl adreahavaŭ na hetaje śćvierdžańnie byłoha ministra vialikim artykułam.

Vitald Juraš

Vitald Juraš piša, što kali b heta było praŭdaj, to jon by nie saromieŭsia hetaha, adnak uchilajecca ad adkazu na pytańnie, ci byŭ jon ahientam polskich śpiecsłužbaŭ.

«Prablema zaklučajecca ŭ tym, što fakt pracy ci supracoŭnictva z vyviedkaj padpadaje pad dziaržaŭnuju tajnu z najvyšejšaj kłasifikacyjaj — całkam sakretna. Havoračy ab tym, što ja zajmaŭsia «špijonskaj dziejnaściu», ministr Sikorski albo napisaŭ niapraŭdu, albo raskryŭ dziaržaŭnuju tajamnicu, što źjaŭlajecca złačynstvam»,

— piša Juraš.

Juraš pracavaŭ, jak jon piša, u dyppradstaŭnictvach «ŭ krainie, jakaja ličycca najbolšaj pahrozaj nacyjanalnaj biaśpiecy Polščy, i krainie, jakaja sama ličyć Polšču najbolšaj niebiaśpiekaj sabie». Majucca na ŭvazie Rasija i Biełaruś. U Minsku ŭ pieryjad biespasłoŭja Juraš niejki čas vykonvaŭ funkcyi časovaha pavieranaha ŭ spravach Polščy, h.zn. padmianiaŭ pasła.

Juraš nazyvaje miemuary Sikorskaha biezadkaznymi, bo, na jahonuju dumku, jany mohuć pastavić pad udar ludziej, jakija kantaktavali ź im u Maskvie i Minsku. Juraš adznačaje aktyŭnuju pracu rasijskaj i biełaruskaj kontrraźviedak.

Juraš, siarod inšaha, apisvaje typovyja pavodziny dypłamataŭ, jakija adnačasova pracujuć na śpiecsłužby. Paśla zvyčajnaj sustrečy dvuch takich dypłamataŭ za abiedam u ich dziaržavy laciać dźvie šyfroŭki, piša jon: adna ŭ zamiežnapalityčnaje viedamstva — pra fakty, jakija jon pačuŭ u časie hutarki, i druhaja — u raźviedku, z charaktarystykaj taho piersanaža, ź jakim jon abiedaŭ. I toje samaje z druhoha boku. 

Juraš uzhadvaje pra niekatoryja sakretnyja apieracyi polskaj dypłamatyi ŭ Livii, dzie jahony baćka byŭ pasłom, — tam palaki pry kancy 2000-ch udzielničali ŭ hulniach Zachadu z režymam Kadafi z metaj pierakanać jaho admovicca ad chimičnaj zbroi. A taksama ŭ Iraku — pryčym polskija dypłamaty, jakija tam pracavali, dziŭnym čynam usie zahinuli nieŭzabavie.

Kamientary1

Ciapier čytajuć

«Na karabli kožny dzień — paniadziełak». Biełaruska raskazała pra svaju pracu na kruiznym łajniery

«Na karabli kožny dzień — paniadziełak». Biełaruska raskazała pra svaju pracu na kruiznym łajniery

Usie naviny →
Usie naviny

Minčuk chacieŭ pieravieści biez kamisii hrošy i straciŭ 150 rubloŭ

MZS Rasii: Situacyja składvajecca nie na karyść Kijeva13

«Tut u pałovy «karčoŭ» z Bresta dzirki skotčam zaleplenyja». Što mohuć pravieryć u aŭtamabili na biełaruska-polskaj miažy i kali raźviernuć?

Histaryčny pierałom: kolkaść pažyłych ludziej u śviecie ŭpieršyniu pieravysiła kolkaść maleńkich dziaciej16

U niadzielu ŭ Minsku źmienicca ruch hramadskaha transpartu

Navukoŭcy vyznačyli ptušku z samym pryhožym śpievam2

Ukraina abviaściła na čaćviora sutak režym cišyni3

Navukoŭcy razhadali tajamnicu naradžeńnia Miesiaca10

Pad Minskam pakazali novyja sarty vinahradu, prydatnyja dla biełaruskaha klimatu1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Na karabli kožny dzień — paniadziełak». Biełaruska raskazała pra svaju pracu na kruiznym łajniery

«Na karabli kožny dzień — paniadziełak». Biełaruska raskazała pra svaju pracu na kruiznym łajniery

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić