«Na Jeŭrabačańnie pavinien jechać biełarus i ź biełaruskamoŭnaj pieśniaj» — što dumajuć zorki pra adbor na konkurs
Biełteleradyjokampanija źmianiła rehłamient Nacyjanalnaha adboru na Jeŭrabačańnie.
Upieršyniu ŭdzielnikam Jeŭrabačańnia ad Biełarusi moža stać zamiežnik. «Da ŭdziełu … dapuskajucca hramadzianie Respubliki Biełaruś, a taksama zamiežnyja hramadzianie i asoby biez hramadzianstva», — havorycca ŭ praviłach.
«Naša Niva» spytała ŭ byłych udzielnikaŭ nacyjanalnaha adboru pra toje, jak jany staviacca da takich źmienaŭ.
Alaksiej Hros

«Prajekt Jeŭrabačańnie — heta mižnarodny prajekt, i z adnaho boku ničoha strašnaha ŭ tym, što budzie vykanana pieśnia na zamiežnaj movie ci Biełaruś budzie pradstaŭlenaja vykanaŭcam inšaj krainy. Kali uspomnić minuły hod, to pradstaŭnica Aŭstryi vystupała s pieśniaj na francuzskaj, i heta joj nie pieraškodziła zaniać 12-je miesca. Treba zrazumieć, što ŭsio zaležyć ad taho, jakuju metu stavić Biełteleradyjokampanija. Ja liču, što my jak nacyja jašče šyroka siabie nie pradstavili śvietu i Jeŭropie, nie pakazali svaju identyčnaść, tym bolš konkurs budzie prachodzić u Kijevie, a dla nas heta rodny horad, jak i ŭsia Ukraina. Heta budzie samy lohki sposab zajavić pra siabie ŭ Jeŭropie! Tamu ja liču, što na Jeŭrabačańnie pavinien jechać biełarus i ź biełaruskamoŭnaj pieśniaj».
Hurt «NAVI»

«Nam nasamreč cikava, chto z zamiežnych vykanaŭcaŭ moža pasprabavać svaje siły ŭ biełaruskim nacyjanalnym adbory. My ničoha nie majem suprać, bo nam taksama jość što pakazać. My napisali viasiołuju drajvovuju pieśniu, ź jakoj budziem udzielničać. Atrymaŭšy dośvied ad papiaredniaha ŭdziełu, my druhi i apošni raz pasprabujem bolš adkazna i ŭpeŭniena padyjści da konkursu. Kali pamiatajecie, hurt Litesound sprabavaŭ u minułym hodzie pajechać na Jeŭrabačańnie ad Małdovy. U pryncypie, heta narmalnaja praktyka, kali hurty ci śpievaki ź inšych krain vystupajuć za inšuju krainu».
Juryj Vaščuk (TEA)

«Ja kamientavać nie budu, bo mnie padajecca, što ŭsia hetaja navina była nie toje kab na miažy kački… Ale ja nie dumaju, što heta sapraŭdy tak. Ja hetych dakumientaŭ u rukach nie trymaŭ, tamu ničoha skazać nie mahu».
Uładzimir Karakin (hurt Litesound)

«Ja dumaju, heta davoli prahresiŭnaje rašeńnie, bo na Jeŭrabačańni nieadnarazova byli prykłady ŭdałych vystupaŭ pradstaŭnikoŭ krainy, jakija nie źjaŭlajucca hramadzianami hetych krain. Tamu ŭ hetym niama ničoha zvyšnaturalnaha. Kali cikavić dobry vynik na Jeŭrabačańni, a nie padtrymka nacyjanalnych vystupoŭcaŭ, to takoje rašeńnie budzie cikavym. Ale biezumoŭna, varta čakać pavyšanuju cikavaść z boku Rasii, bo ŭpłyŭ rasijskaha šoŭ-biznesu vielmi mocny na terytoryi Biełarusi. Tamu ich zacikavić mahčymaść patrapić na Jeŭrabačańnie praz naš nacyjanalny adbor. Ale ja dumaju tyja, chto źmianiaŭ rehłamient, uličvali heta. U Małdovie, kali my sprabavali svaje siły, vielmi pazityŭna stavilisia da našaha ŭdziełu».
Kamientary