Blask karony i hołas naroda: što biełarusy dumajuć pra konkurs «Mis Biełaruś»
Finał konkursu «Mis Biełaruś — 2025», jaki adbyŭsia ŭ Minsku 12 vieraśnia, nie zastaŭsia pa-za ŭvahaj biełarusaŭ. Padzieja, na jakoj tradycyjna prysutničaŭ Alaksandr Łukašenka, vyklikała ŭ siecivie sapraŭdnuju buru emocyj. Sabrali samyja papularnyja mierkavańni.

Pieramožca konkursu — 18-hadovaja navučenka Navapołackaha muzyčnaha kaledža Alena Kučaruk. Fota: ONT.BY
«Lepš by na lačeńnie dziaciej addali»
Hałoŭnaj temaj dla abureńnia stała pytańnie metazhodnaści vydatkaŭ na konkurs. Mnohija ličać, što hetyja hrošy mahli b pajści na bolš nadzionnyja patreby krainy i jaje hramadzian.

«Kolki ŭžo možna vybirać hetych mis, potym kožnuju treba niekudy prystroić. Jakija hrošy sychodziać na hetyja mierapryjemstvy, lepš by na lačeńnie chvorych dziaciej addali».
Hetuju dumku padtrymlivajuć i inšyja karystalniki, pravodziačy balučyja paraleli:

«Pamirajuć dzietki ŭ ankacentry, a niechta defiluje».

«Lepš by ŭ miedycynu ci chvorym dzieciam usio heta pajšło. Nie vielmi pravilna hrošy pajšli».
Hučać i bolš kankretnyja prapanovy, na što možna było b patracić biudžet šou:

«Darohi ramantujcie! Prosim navat nie asfalt, chacia było abiacana. Pražyvajuć piensijaniery. Vydatkujcie košt hetaha šou na patreby naroda».
Prahnozy na budučyniu pieramožcy
Nie mienš papularnaj akazałasia tema dalejšaj karjery pieramožcy. Karystalniki sieciva ź ironijaj prahnazujuć joj chutki ŭźlot pa słužbovaj leśvicy.

«Praź niekalki miesiacaŭ heta Alena stanie čynoŭnicaj».
Hučać i bolš pramyja namioki na sapraŭdnyja, na dumku kamientataraŭ, mety konkursu:

«Vybraŭ sabie čarhovuju».

«Zaraz u harem dadaść».

«Padobna, novuju Vasilevič sabie vybiraŭ».
«Chto siabie cenić, tudy nie pojdzie»
Šmat chto vykazvaje sumnievy ŭ tym, što na konkurs traplajuć samyja pryhožyja dziaŭčaty krainy. Na dumku karystalnikaŭ, sapraŭdnaja pryhažość nie patrabuje padobnych spabornictvaŭ.

«Chto siabie cenić, tudy nie pojdzie. Pa horadzie chodziać takija pryhažuni! U nas u Hrodnie pryhažuni dziaŭčaty, im i kastynh nie treba. Jany i tak pryhažuni!»
Hety punkt hledžańnia padzialajuć mnohija:

«Takich pryhažuń poŭna ŭ siołach navat biez kaśmietyki».
Inšyja mierkavańni
Siarod papularnych kamientaryjaŭ taksama sustrakajucca sumnievy ŭ spraviadlivaści vybaru žury:

«Ryhoravič, pahadzisia, pieršaje ž miesca nie jaje. Tam byli bolš vartyja za jaje».
Asobnaj krytycy padvierhnuŭsia źniešni vyhlad pieramožcy, jaki, na dumku niekatorych, nie adpaviadaje jaje ŭzrostu:

«Joj 18? Ja dumała, usie 35».
Narešcie, niekatoryja kamientatary ličać, što darahija padarunki, jak, naprykład, aŭtamabil dla pieramožcy, varta było b uručać pradstaŭnikam inšych, bolš karysnych dla hramadstva prafiesij.

«Čamu krasovier nie padaryć tamu, chto prynios karyść krainie?»

«A kambajnieram — uj».
Kamientary