Zdaroŭje44

Karystajeciesia vadkaściu dla pałaskańnia rota štodnia? Daktary zaścierahajuć ad hetaha

Pałaskańnie rota śpiecyjalnaj vadkaściu stała dla mnohich štodzionnym rytuałam. Ale mała chto viedaje, što heta moža naškodzić.

mouthwashes židkosť dla połoskanija rta vadkaść dla pałaskańnia rota
Fota: Jose A. Bernat Bacete / Getty Images 

Rekłama padaje vadkaści dla pałaskańnia rotavaj połaści jak efiektyŭny srodak u baraćbie z zubnym nalotam, niepryjemnym pacham i zachvorvańniami dziasnaŭ. Adnak nikoli nie kažuć pra admoŭnaje ŭździejańnie.

Śpiecyjalisty papiaredžvajuć pra toje, što praciahłaje ŭžyvańnie antybakteryjnych vadkaściaŭ dla apałoskvańnia rota moža vyklikać niečakanyja nastupstvy dla zdaroŭja jak u rotavaj połaści, tak i dla arhanizma ŭ cełym. Daśledavańni ŭzdymajuć važnyja pytańni pra biaśpieku hetych srodkaŭ.

Antybakteryjnyja apałoskvalniki stvoranyja dla źniščeńnia abo padaŭleńnia rostu bakteryj u rocie z dapamohaj roznych chimičnych rečyvaŭ, jakija mohuć parušać bałans mikrafłory rotavaj połaści, źniščajučy jak škodnyja, tak i karysnyja bakteryi.

Choć rot moža zdavacca čystym adrazu paśla ŭžyvańnia apałoskvalnika, škodnyja bakteryi adnaŭlajucca chutčej, što robić ludziej bolš uraźlivymi da infiekcyj i zapalenčych zachvorvańniaŭ, takich jak hinhivit i paradantyt.

Akramia taho, mnohija apałoskvalniki, asabliva z utrymańniem śpirtu, mohuć vyklikać suchaść u rocie i źnižeńnie ŭzroŭniu śliny, jakaja adyhryvaje klučavuju rolu ŭ padtrymcy zdaroŭja rotavaj połaści, niejtralizujučy kisłoty, vydalajučy reštki ježy i kantralujučy rost bakteryj.

Pamianšeńnie patoku śliny nie tolki vyklikaje dyskamfort, ale i pavialičvaje ryzyku ŭźniknieńnia karyjesu, zachvorvańniaŭ dziasnaŭ, stamatytu, jazvaŭ u rocie i drennaha pachu z rota.

Niekatoryja daśledavańni źviazvajuć praźmiernaje vykarystańnie apałoskvalnikaŭ na asnovie śpirtu z padvyšanaj ryzykaj raźvićcia raku rotavaj połaści, bo jany spryjajuć praniknieńniu kancerahiennych rečyvaŭ, takich jak nikacin, u ślizistuju abałonku.

Tak, vyniki adnaho z daśledavańniaŭ pakazali, što trochmiesiačnaje vykarystańnie srodku dla pałaskańnia rota sa śpirtam «Listeryn» pryviało da značnaha pavieličeńnia kolkaści dvuch vidaŭ umoŭna-patahiennych bakteryj: Fusobacterium nucleatum i Streptococcus anginosus. Hetyja bakteryi źviazanyja z bolš vysokaj ryzykaj zachvorvańniaŭ dziasnaŭ, a taksama raku stravavoda i toŭstaj kiški.

Jašče adnoj niečakanaj ryzykaj, źviazanaj z antybakteryjnymi vadkaściami dla apałoskvańnia rotavaj połaści, źjaŭlajecca ich upłyŭ na zdaroŭje sardečna-sasudzistaj sistemy. Jak tłumačać śpiecyjalisty, praces stravavańnia pačynajecca ŭ rotavaj połaści, dzie zdarovyja bakteryi dapamahajuć pieratvarać nitraty ź ježy ŭ aksid azotu, jaki adyhryvaje važnuju rolu ŭ rehulavańni arteryjalnaha cisku.

Daśledavańni pakazali, što ŭ ludziej, jakija vykarystoŭvali antybakteryjnyja apałoskvalniki dla rota dvojčy ŭ dzień, nazirałasia pavyšeńnie arteryjalnaha cisku.

Bolš tryvožnym źjaŭlajecca toje, što kahortnyja daśledavańni pakazali suviaź pamiž antysieptyčnymi apałoskvalnikami dla rota i pavyšanaj śmiarotnaściu siarod špitalizavanych pacyjentaŭ. Daśledčyki ličać, što heta źviazana z parušeńniem bałansu aksidu azotu, što akazvaje niehatyŭnaje ŭździejańnie na chraničnyja zachvorvańni, takija jak ateraskleroz i dyjabiet, što, u svaju čarhu, pavialičvaje ryzyku surjoznych uskładnieńniaŭ, uklučajučy išemičnuju chvarobu serca i siepsis.

Uličvajučy patencyjnyja ryzyki antybakteryjnych vadkaściaŭ dla apałoskvańnia rotavaj połaści, ekśpierty rekamiendujuć ich vykarystoŭvać z aściarožnaściu. Takija srodki mohuć być karysnymi ŭ peŭnych situacyjach — naprykład, paśla stamatałahičnych pracedur ci dla karotkaterminovaha lačeńnia zachvorvańniaŭ dziasnaŭ, adnak nie varta prymianiać ich u jakaści štodzionnaj prafiłaktyki.

Mnohija stamatołahi zhodnyja z tym, što lepš prytrymlivacca bolš zbałansavanaha padychodu da hihijeny połaści rota. Rehularnaja čystka zuboŭ, zubnaja nitka i zachavańnie zdarovaj dyjety mohuć značna dapamahčy ŭ praduchileńni prablem z zubami bieź nieabchodnaści prymianieńnia antybakteryjnych vadkaściej dla pałaskańnia rota. A aśviažyć dychańnie dapamohuć nieantysieptyčnyja apałoskvalniki z utrymańniem efirnych alejaŭ.

Kamientary4

  • Tooth
    29.10.2024
    Užie davno połno połoskalnikov biez śpirta. Śmienitie mietodičku.
  • Imia
    30.10.2024
    škłouamyvajka, pałaskać alejem 5+ chv, potym vyplovavać i myć rot.
  • Indiejec
    30.10.2024
    [Red. vydalena]

Ciapier čytajuć

Amierykanskaja palicyja paluje na padpałkoŭnika biełaruskaj milicyi, jaki staŭ centralnaj fihuraj u kryminalnaj bandzie

Amierykanskaja palicyja paluje na padpałkoŭnika biełaruskaj milicyi, jaki staŭ centralnaj fihuraj u kryminalnaj bandzie

Usie naviny →
Usie naviny

Dziŭnuju i złaviesnuju karcinu Frydy Kała kupili za rekordnyja dla žančyny-mastački hrošy3

Litoŭskija hruzaviki ŭsio jašče nie pierasiakajuć miažu3

U Jeŭropie płan Trampa pa Ukrainie ličać drennym9

Jak Maksim apynuŭsia ŭ zabałočanym miescy? U MUS raskazali novyja padrabiaznaści pra pošuki padletka10

«Ja hetaha nie daruju». U palitviaźnia, vyviezienaha ŭ Litvu, znajšli hiepatyt S — napeŭna, zarazili za kratami3

Z-za mieteazondaŭ ź Biełarusi samalot ministra zamiežnych spraŭ Litvy i jeŭrakamisara nie adrazu zmoh pryziamlicca ŭ Vilni12

Što ciapier znachodzicca na miescy kliniki «Novy zrok» u Minsku?4

Vyznačyłasia pieramožca konkursu «Mis Suśviet — 2025»5

Byłuju supracoŭnicu Kanhresa ZŠA abvinavacili ŭ insceniroŭcy napadu na samu siabie. Jana kazała, što na žyvacie napisali «šlucha Trampa»2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Amierykanskaja palicyja paluje na padpałkoŭnika biełaruskaj milicyi, jaki staŭ centralnaj fihuraj u kryminalnaj bandzie

Amierykanskaja palicyja paluje na padpałkoŭnika biełaruskaj milicyi, jaki staŭ centralnaj fihuraj u kryminalnaj bandzie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić