Zdaroŭje

Čamu šviedy jaduć cukierak pa kiłahramie na siamju ŭ tydzień, a zuby ŭ ich adny z najlepšych u Jeŭropie

«Ja štosuboty kuplaju pa siem roznych vidaŭ cukierak», — chvalicca šviedski chłopčyk u kramie padčas tradycyjnaha Łardahshodzisa. Što heta za tradycyja takaja i čamu dziakujučy joj u Šviecyi dzieci majuć adny z najzdaraviejšych zuboŭ u Jeŭropie, raźbirałasia BBC.

 Fota: pixabay.com

Darosłyja šviedy, kolki siabie pomniać, chodziać u subotu pa cukierki. I svaich dziaciej z samaha dziacinstva pryvučvajuć tak rabić.

«Pa-pieršaje, heta vielmi karysna dla zuboŭ», — ličyć Ryčard Telstrom, śpiecyjalist u historyi ježy. Kali čałaviek jeść cukierki štodnia i pastajanna, u jaho rocie ŭvieś čas spryjalnaje asiarodździe dla bakteryj, i adpaviedna, zuby psujucca chutčej.

Kali ž łasavacca sałodkim adzin raz na tydzień, chaj sabie i ŭ vialikich kolkaściach, i paśla hetaha pačyścić zuby — škody budzie našmat mieniej.

Baćkam takaja zaviadzionka vielmi dapamahaje, kali dzieci prosiać cukierki ŭ pracoŭny dzień. Arhumient «nie, bo siońnia ž nie subota» tut spracoŭvaje.

Pa-druhoje, pachod pa cukierki ŭsioj siamjoj — heta cełaja padzieja. Vialikaja častka radaści Łardahshodzisa (a pa-šviedsku heta značyć «subotnija cukierki») źviazanaja nie z samim pajadańniem sałodkaha, a z pradčuvańniem, z abmierkavańniem, u jakuju kramu siamja pojdzie.

«Ja ceły tydzień dumaju, jakuju cukierku kuplu ŭ subotu», — kaža dziaŭčynka z poŭnym pakietam słavutych šviedskich słodyčaŭ — roznakalarovych marmieładzinak, draže, ladziašykaŭ i hareškaŭ u hłazury.

Historyja naradžeńnia hetaj tradycyi, pry hetym, nie takaja miłaja.

Usio pačałosia paśla Druhoj Suśvietnaj vajny, kali ŭłady Šviecyi ekśpierymientavali nad pacyjentami psichijatryčnych klinik. Jany chacieli vyśvietlić, ci sapraŭdy sałodkaje psuje zuby, i karmili pacyjentaŭ sałodkim štodnia.

Kali ž suviaź pamiž vialikaj kolkaściu cukru i karyjesam paćvierdziłasia, ułady pačali rekamiendavać žycharam jeści mienš sałodkaha i prapanavali kuplać cukierki tolki raz na tydzień.

8 prykmiet, što vaš chrap moža być niebiaśpiečny

Kolki treba spać, kab źbierahčy mozh ad demiencyi

Kamientary

Ciapier čytajuć

Łukašenka niervova prakamientavaŭ vizit Cichanoŭskaj u Kijeŭ45

Łukašenka niervova prakamientavaŭ vizit Cichanoŭskaj u Kijeŭ

Usie naviny →
Usie naviny

«Adhuknuŭsia na 95% abjaŭ — i ŭsie admovili». Rasijaninu nie chočuć zdavać kvateru ŭ Hrodnie20

«Mileńkija, ale kab mamačku nie sustreć». U Mahilovie zaŭvažyli dzikich parasiat2

U Vaŭkavysku pryhatavali samuju vialikuju picu ŭ Biełarusi FOTAFAKT2

Ministr abarony ZŠA: My chočam, kab Ukraina mahła abaranić siabie4

Na froncie va Ukrainie vyprabavali čałaviekapadobnych robataŭ11

U Starych Darohach nad rakoj pastavili skulptury Vadzianika i Rusałki FOTAFAKT5

Kala 200 litoŭskich fur jašče zastajucca ŭ Biełarusi. Mahčyma, ich i nie zabiaruć4

Ambasada Hiermanii zajaviła pra namier skaracić čas čakańnia šenhienskich viz4

Ukraina pieršaj u śviecie zapuściła «pryvatnuju SPA»: chto jaje prydumaŭ, chto ŭdzielničaje i ci efiektyŭna heta

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Łukašenka niervova prakamientavaŭ vizit Cichanoŭskaj u Kijeŭ45

Łukašenka niervova prakamientavaŭ vizit Cichanoŭskaj u Kijeŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić