Zdaroŭje

Kolki treba spać, kab źbierahčy mozh ad demiencyi

Navukoŭcy vyličyli praciahłaść snu, pry jakoj šansy pažyłych ludziej atrymać demiencyju buduć samymi nizkimi.

Fota depositphotos.com

Prytrymlivacca załatoj siaredziny — pryncyp, što dapamahaje ŭ samych roznych śfierach žyćcia. Jak vyśvietlili vučonyja, jon pracuje i ŭ dačynieńni da kolkaści snu i da taho, jak jana ŭpłyvaje na pracu mozhu.

Kab zrabić takija vysnovy, navukoŭcy ź miedycynskaha fakulteta ŭniviersiteta Vašynhtona ŭ amierykanskim Sent-Łuisie pramanitoryli son sta pažyłych ludziej. Ich taksama pravieryli na najaŭnaść uzrostavaha źnižeńnia intelektu i simptomy rańnich stadyj chvaroby Alchiejmiera, piša CNN.

Vyśvietliłasia, što tolki tyja z udzielnikaŭ daśledavańnia, chto spaŭ nie zanadta mała i nie zanadta šmat, zachavali dobryja pakazčyki funkcyjanavańnia mozhu.

Kali čałaviek spaŭ mienš za 5,5 hadziny ci bolš za prykładna 7,5 hadziny, jon demanstravaŭ horšyja pakazčyki intelektu, čym tyja, čyj son układvaŭsia ŭ hety pramiežak. Raniej było viadoma, što na intelekt drenna ŭpłyvaje niedachop snu, tamu pieršaja ličba nie stała siurpryzam dla daśledčykaŭ.

Ale čamu ž vialikaja kolkaść snu taksama nie harantuje dobruju pracu mozhu? Navukoŭcy vykazvajuć zdahadku, što dla mozhu važnaja nie tolki kolkaść snu, ale i jaho dobraja jakaść. Tamu navat kali vy śpicie šmat, ale vaš son paviarchoŭny, heta moža vyklikać prablemy sa zdaroŭjem.

Ličycca, što paŭnavartasny načny son pavinien składacca z 4-6 cykłaŭ snu, pryčym kožny z cykłaŭ, adpaviedna, składajecca z čatyroch stadyj. Adzin cykł snu zajmaje prykładna 90 chvilin, tamu, kab prajści adpaviednuju kolkaść cykłaŭ snu, bolšaści ludziej treba spać 7-8 hadzin. Pažadana, kab pry hetym son byŭ jakasnym i bieśpieraškodnym.

Ale kali ludzi starejuć, im robicca ŭsio bolš ciažka zasynać i spać usiu noč biez abudžeńniaŭ. Na heta časta ŭpłyvaje najaŭnaść chraničnych chvarob i pryjom lekaŭ: vyražanyja simptomy i pabočnyja efiekty lekaŭ mohuć pieraškadžać spakojnamu snu. Heta, u svaju čarhu, moža adčuvalna paŭpłyvać na jakaść važnaj fazy hłybokaha snu i, adpaviedna, na pracu mozhu.

Doŭha zasynajecie pa načach? Voś što možna z hetym zrabić — karysnyja parady

Amierykanskija navukoŭcy raspracavali vakcynu suprać reŭmatoidnaha artrytu

10 najlepšych naturalnych antybijotykaŭ: što heta za raśliny i jak jany dziejničajuć?

Kamientary

Ciapier čytajuć

Rasijanka raskazvała pra hłybinnuju moc Łukašenki — ciapier jana ŭ ślazach źjazdžaje ź Biełarusi11

Rasijanka raskazvała pra hłybinnuju moc Łukašenki — ciapier jana ŭ ślazach źjazdžaje ź Biełarusi

Usie naviny →
Usie naviny

Nietańjachu vykazaŭsia adnosna mahčymaha zabojstva viarchoŭnaha lidara Irana5

Tramp zajaviŭ, što Pucin nie pačaŭ by vajnu, kab Rasiju nie vyklučyli z «Vialikaj vaśmiorki»12

U Viciebsku dvuchhadovy chłopčyk upaŭ ź dziasiataha paviercha

Palina z Salihorska nabrała 400 bałaŭ na ekzamienach. Voś kudy jana budzie pastupać7

U Kiraŭsku brat zabiŭ siastru, chočučy abaranić jaje ad mužčyn sa svaich halucynacyj

Na Zasłaŭskim zamku sprabujuć raskryć tajamnicu padziemnaha chodu2

Iran prypyniŭ zdabyču hazu na najbujniejšym u śviecie radoviščy

Paśla raznosu Łukašenki «Biełaruśfilm» biarecca stvarać «liniejku svaich sieryjałaŭ»5

«Heta nie samy pryvabny varyjant». Što dumajuć biełarusy pra ŭviadzieńnie Hruzijaj trochhadovaha DNŽ dla ajcišnikaŭ3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Rasijanka raskazvała pra hłybinnuju moc Łukašenki — ciapier jana ŭ ślazach źjazdžaje ź Biełarusi11

Rasijanka raskazvała pra hłybinnuju moc Łukašenki — ciapier jana ŭ ślazach źjazdžaje ź Biełarusi

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić