Zdaroŭje1313

Jašče krok da pieramohi nad rakam: u ZŠA ŭpieršyniu ŭchvalenaja hiennaja terapija

Uprava pa kantroli jakaści charčovych praduktaŭ i lekavych preparataŭ ZŠA (FDA) uchvaliła novy kurs lekavańnia raku, pry jakim vykarystoŭvajucca hienietyčna madyfikavanyja kletki kryvi samoha pacyjenta. Pradstaŭniki FDA nazvali heta histaryčnym momantam i dadali, što miedycyna vychodzić na novy ŭzrovień.

Košt kursa lačeńnia, jaki pradastaŭlajecca kampanijaj Novartis, — 475 tysiač dalaraŭ. Paśla prachodžańnia kursa prykładna 83% pacyjentaŭ pazbavilisia adnoj z formaŭ raku kryvi. 

Hetyja «žyvyja leki» vyrablajucca indyvidualna dla kožnaha pacyjenta, u adroźnieńnie ad tradycyjnych mietadaŭ lekavańnia nakštałt chirurhii abo chimijaterapii.

Technałohija zaviecca CAR-T i vyrablajecca pry dapamozie zdabyvańnia kletak imunnaje sistemy z kryvi pacyjenta. Zatym hetyja kletki — T-limfacyty — hienietyčna pieraprahramujuć na toje, kab jany znachodzili i źniščali rakavyja kletki, paśla čaho madyfikavanyja limfacyty viartajuć u cieła pacyjenta, dzie ich kolkaść pavialičvajecca kožny raz, kali jany sutykajucca z rakavymi kletkami.

Adnak u takoha lekavańnia jość i ryzyki. 

Adzin z mahčymych pabočnych efiektaŭ — śmiarotna niebiaśpiečny sindrom vykidu cytakiny, jaki moža raźvicca z pryčyny chutkaha raspaŭsiudžvańnia ŭ ciele kletak CAR-T. Hety praces možna kantralavać z dapamohaj lekaŭ.

Patencyjał technałohii CAR-T vychodzić za ramki lekavańnia tolki adnaho vidu raku. Doktar Devid Małani, kiraŭnik adździaleńnia kletačnaj imunaterapii ŭ Centry daśledavańnia rakavych zachvorvańniaŭ imia Freda Chatčynsana, nazvaŭ rašeńnie amierykanskaha rehulatara epachalnym momantam.

«My ŭpeŭnienyja, što heta pieršaja ŭ šerahu mnohich inšych novaja technałohija lekavańnia ad roznych vidaŭ raku na bazie imunaterapii», — skazaŭ jon.

Technałohija CAR-T idzie dalej i madyfikuje samu imunnuju sistemu, ale pakul jana tolki ŭ pačatkovaj stadyi raźvićcia.

Kamientary13

Ciapier čytajuć

Halina Dzierbyš kazała prakuroru: «Jak pamru, budu da ŭsich vas nočču prychodzić». I žyćcio ŭžo dahnała jaje sudździu i śviedak. Historyja piensijanierki, jakoj dali 20 hadoŭ kałonii2

Halina Dzierbyš kazała prakuroru: «Jak pamru, budu da ŭsich vas nočču prychodzić». I žyćcio ŭžo dahnała jaje sudździu i śviedak. Historyja piensijanierki, jakoj dali 20 hadoŭ kałonii

Usie naviny →
Usie naviny

Dziaŭčyncy ŭ 12 hadoŭ skazali, što jana nie rodnaja, i viarnuli ŭ prytułak. Jaje mama: «Ja nie spraviłasia»20

Pasoł Rasii zajaviŭ pra praciah pastavak nafty na Kubu, niahledziačy na pahrozy Trampa ŭvieści pošliny2

Prydumali łahatyp dla Hoda biełaruskaj žančyny12

Niekatorym biełarusam z DNŽ i zamiežnym pašpartam treba budzie zdavać u Biełarusi adbitki palcaŭ6

Piać pryčyn — u tym liku adna fantastyčnaja, — pa jakich biełarusam adklučyli śviatło ŭ haradach23

Lidary Łatvii i Estonii zaklikali pryznačyć śpiecpasłańnika ES dla kantaktaŭ z Kramlom2

Mocnyja marazy adstupili. Nižej za 20 hradusaŭ amal niama

Tramp zajaviŭ pra vizit Si Czińpina ŭ ZŠA

Kitaj akružaje Afryku sietkaj partoŭ2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Halina Dzierbyš kazała prakuroru: «Jak pamru, budu da ŭsich vas nočču prychodzić». I žyćcio ŭžo dahnała jaje sudździu i śviedak. Historyja piensijanierki, jakoj dali 20 hadoŭ kałonii2

Halina Dzierbyš kazała prakuroru: «Jak pamru, budu da ŭsich vas nočču prychodzić». I žyćcio ŭžo dahnała jaje sudździu i śviedak. Historyja piensijanierki, jakoj dali 20 hadoŭ kałonii

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić