Alaksandr Kłaskoŭski. Kropki nad «i»44

Ziuhanaŭ pramaŭlaŭ, jak Labiedźka

Daremna dumali, što ad kamunistyčnaha forumu ŭ Miensku dačakacca śviežych idejaŭ — jak ad kazła małaka. Piša ŭ svaim błohu Alaksandar Kłaskoŭski.

Daremna dumali, što ad kamunistyčnaha forumu ŭ Miensku dačakacca śviežych idejaŭ — jak ad kazła małaka. Vuń Žares Ałfioraŭ prapanavaŭ: Łukašenku — na Nobela!

(s) Alexander Lozenko

Va ŭsiakim razie, žadańnie adździačyć za kamfartabelny pryjom — zrazumiełaje. Amal usiudy ŭ śviecie kamunisty siońnia na marhinesie, a tut u andehraŭnd zahaniajuć akurat ich idejnych supastataŭ. Sapraŭdy, "ia druhoj takoj strany nie znaju…".

Stop, a kamunisty Kalakina? Jany ŭ hetym kantekście ni bohu śviečka, ni čortu kačarha. U raj, to bok na suśvietny forum apalahietaŭ Vialikaha Kastryčnika, kalakincaŭ za apazycyjnyja hrachi nie puskajuć, a ź inšaha boku — ich ža i apazycyjanery-antykamunisty pieklać: čamu nia kajeciesia za hrachi tatalitaryzmu? Karaciej, daŭno tre' było źmianić šyldu!

Tym časam tavaryš Ziuhanaŭ pałymiana raspavioŭ ź mienskaj trybuny, što "ŭ krainie macujecca ŭładnaja vertykal, adabranaje prava hramadzianaŭ vybirać kiraŭnictva rehijonaŭ, ułada nia jdzie na narmalovy kanstruktyŭny dyjaloh z hramadztvam" i trymajecca vyklučna "na infarmacyjnaj ihołcy dy dručkach AMONu".

Karaciej, vielmi ekspresyŭnaje dy metafaryčnaje "mačyłava" sa zhadkaj pra nieabchodnaść dyjalohu. Uražańnie takoje, što pazyčyŭ tezy ŭ Milinkieviča ci Labiedźki:)

Adzin niuans: heta ŭsio — pra Pucinavu Rasieju. I dziela ŭschvaleńnia na takim tle "biełaruskaje madeli" (u jakoj specnaz, pavodle lohiki Ziuhanava, musić prapanoŭvać natoŭpu nie dručki, a eskimo na pałačcy:)

Zrešty, tut usio zrazumieła: ruka ruku myje. Inšaja reč, što siońnia KPRF užo nia maje raniejšaha ŭpłyvu na palityčnaje žyćcio Rasiei i vialikaha pijaru na jaje absiahach biełaruskamu kumiru nia zrobić.

Ale kali panehiryki haściej pravadyru siniavokaj całkam matyvavanyja, to tezy niezaležnych kamentataraŭ: voś, maŭlaŭ, Łukašenka — pierakanany levy, pabudavaŭ adpaviednuju madel i ŭsio takoje — vyklikajuć žadańnie paspračacca.

Ja navat nie pra našumiełaje skasavańnie lhotaŭ. Kładučy ruku na serca, navat nie da kanca razumieju, čamu Łukašenka zavaryŭ kašu z tym niepapularnym zakonam, zrabiŭšy taki padarunak tytulnaj apazycyi. Lhoty byli razmazvańniem pa vialikaj łuście adnaje hramulki masła. Nabor sacyjalnych dabrotaŭ, jaki prapanuje siońnia "dziaržava dla narodu", — heta cacanki dla samych, miakka kažučy, naiŭnych. Nasamreč biełaruskaja madel užo daŭno nabyła rysy dziaržaŭna-aliharchičnaha kapitalizmu. Z cełym bukietam typovych dla takoj systemy źjavaŭ.

Zrešty, što da balšavickich pryncypaŭ, to, addamo naležnaje, na ŭzbrajeńni zastajecca hałoŭny: biaźlitasna dušyć palityčnych vorahaŭ.

Kamientary4

Ciapier čytajuć

«Adny vierać, što viernucca, inšyja — nie». Jak pracuje biełaruskaja škoła ŭ Polščy

«Adny vierać, što viernucca, inšyja — nie». Jak pracuje biełaruskaja škoła ŭ Polščy

Usie naviny →
Usie naviny

Vakansija ŭ «Našaj Nivie»: mantažor tyktokaŭ 5

Praviali pieratrus u byłoha daradcy Trampa pa nacyjanalnaj biaśpiecy2

U Minsku piensijanier zasumavaŭ pa palavańni i streliŭ u kata

U kamiteta pa zdaroŭi Minska źjaviŭsia novy kiraŭnik. Papiaredniaha zatrymali, ale ŭłady pra heta maŭčać5

Łukašenka lściŭsia da Trampa, pachvaliŭ Paźniaka i admoviŭsia ad pieramoŭ z apazicyjaj57

Łukašenka admoviŭsia ad pieramovaŭ z «tymi, chto razvaliŭ krainu»20

Alimpijski litrboł. Viktar Łukašenka i Alaksandr Zajcaŭ zapuścili ŭłasnuju sietku kram ałkaholnaj pradukcyi16

Jarasłaŭ Jeŭdakimaŭ chvareŭ na rak lohkich1

Brata palitźniavolenaha ajcišnika asudzili za pratesty

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Adny vierać, što viernucca, inšyja — nie». Jak pracuje biełaruskaja škoła ŭ Polščy

«Adny vierać, što viernucca, inšyja — nie». Jak pracuje biełaruskaja škoła ŭ Polščy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić