Siońnia i zaŭtra u Kupałaŭskim adbuducca pramjery śpiektakla pavodle Franciški Uršuli Radzivił, zasnavalnicy prafiesijnaha teatra na Biełarusi.
Siońnia i zaŭtra u Kupałaŭskim teatry adbuducca pramjery śpiektakla pavodle pjes niaśvižskaj Sapfo — kniahini Franciški Uršuli Radzivił, zasnavalnicy prafiesijnaha teatra na Biełarusi.
Śpiektakl — rekanstrukcyja śviatočnaha viečara ŭ Niaśvižskim zamku, dzie haściej zabaŭlali tancami, śpievami, pakazvańniem kamiedyj.Franciška Uršula Radzivił była viadoma najpierš jak stvaralnica niaśvižskaj rezidencyi Radziviłaŭ. Jana — aŭtarka liryčnych vieršaŭ na polskaj i francuzskaj movach. U jaje papierach znajšlisia cikavyja traktaty na hramadskija i maralnyja temy, jakija i na siońnia nie stracili svajoj aktualnaści. Zachavałasia ŭ archivach i davoli bahataja epistalarnaja spadčyna Franciški.
U nastupnym miesiacy śpiektakli buduć pakazanyja 19, 20 i 29 traŭnia. Pastanoŭki iduć na scenie Centralnaha doma aficeraŭ.
-
U Homielskim dramatyčnym teatry — kadravyja čystki. Znoŭ praz «palityku»
-
«Budzie śmiešna i baluča»: «Kupałaŭcy» prezientujuć zaŭtra novy śpiektakl. U hałoŭnych rolach — Manajeŭ, Biełachvościk, Harcujeva
-
«Rašeńnie pryjšło zvonku». Što adbyvajecca ŭ viciebskim teatry, dzie ŭ śpiektakli prahučała «Žyvie Fłandryja!» i pačałasia čarada zvalnieńniaŭ?
Ciapier čytajuć
Staŭ hierojem Mahiloŭskaha ŭniviera, źbiraŭ falkłor, pracavaŭ na biełarusizacyju sadkoŭ — raskazvajem pra Jaŭhiena Bojku, asudžanaha za salidarnaść z palitviaźniami

Kamientary