Litaratura11

Abviaścili doŭhi śpis premii imia Franciška Bahuševiča

Žury premii imia Franciška Bahuševiča sfarmavała doŭhi śpis z tvoraŭ, vydadzienych u 2025 hodzie i naminavanych na konkurs premii, paviedamlaje Biełaruski PEN.

Abvieščany doŭhi śpis premii imia Franciška Bahuševiča za 2025 hod

Z 24 tvoraŭ, uklučanych u poŭny śpis, u nastupny etap konkursu prajšli 12 — tyja, što, pavodle acenki žury, nie tolki adpaviadajuć metam premii, ale najbolš vyrazna i aryhinalna asensoŭvajuć temy biełaruskaj historyi, kultury i nacyjanalnaj identyčnaści.

Sioleta konkurs iznoŭ zaśviedčyŭ raznastajnaść padychodaŭ i formaŭ: u doŭhi śpis uvajšli jak knihi, tak i miedyjnyja prajekty — padkasty, błohi i daśledavańni, što prapanujuć novyja pierśpiektyvy dla vyvučeńnia histaryčnaj spadčyny i pašyreńnia biełaruskaj kultury.

U doŭhi śpis premii ŭvajšli:

Knihi:

  1. «I daŭniej tak pieli: Muzyčny falkłor staravieraŭ paŭnočna-zachodniaj Biełarusi» — Volha Baryšnikava (Skaryna Press, Łondan, 2025).
  2. «Patajemnaja spadčyna. Kazki pra biełaruskich žančyn». Tom 1 i 2 — fundacyja BYPROSVET (BYPROSVET/Magenta, Varšava, 2025).
  3. «Prosta ź lubovi. Reparciorskija partrety pamiaci» — Hanna Kandraciuk (vydaviectva Centra biełaruskaj kultury ŭ Biełastoku, Biełastok, 2025).
  4. «Apošnija śviedki Hrodna» — Rusłan Kulevič (samvyd, Polšča, 2025).
  5. «Na «Start» i ŭ «Tempie»: Nožny špurlak na Aršanščynie» — Arciom Sizincaŭ (Skaryna Press, Łondan, 2025).
  6. «Koła dnia» — Alaksandra Turava (2025, zašyfravany ŭdzieł).
  7. «Krovazvarot» — Julija Cimafiejeva (Januškievič, Varšava, 2025).
  8. «Cieni padmurkaŭ» — Milestone (2025, zašyfravany ŭdzieł).

Artykuł u miedyja, padkast, kino, videa/videacykł, inšaje:

  1. Televizijny prajekt «Sarmacki vus» — aŭtar i viadoŭca Cimafiej Akudovič.
  2. «Biełaruś jak «kulturnoje padabienstva kałanijalnaj Afryki», ci Antykałanijalnaje paŭstańnie kamunista Alaksieja Kaŭki» — Taćciana Astroŭskaja (artykuł u časopisie «Topos», Vilnia, 2025).
  3. Padkast «Litaraturnyja zaciemki» — Siarhiej Dubaviec.
  4. Videabłoh pra biełaruskuju kuchniu «Pr0Food» — Siarhiej Mazan.

Premija imia Franciška Bahuševiča, zasnavanaja ŭ 1996 hodzie, štohod adznačaje najlepšyja tvory, pryśviečanyja historyi i kultury Biełarusi. Jana zaklikanaja padtrymlivać daśledavańni, mastackija i miedyjnyja prajekty, što ŭmacoŭvajuć biełaruskuju kulturnuju prastoru i spryjajuć adnaŭleńniu histaryčnaj pamiaci.

Kamientary1

  • Dajcie adhadaju
    19.04.2026
    Vyjhraje Dubaviec

Ciapier čytajuć

Źnik u SIZA pa spravie ab padatkach, a znajšoŭsia ŭ śpisie «ekstremistaŭ». Što viadoma pra biznesmiena z Žodzina Siarhieja Pako

Źnik u SIZA pa spravie ab padatkach, a znajšoŭsia ŭ śpisie «ekstremistaŭ». Što viadoma pra biznesmiena z Žodzina Siarhieja Pako

Usie naviny →
Usie naviny

Budanaŭ: Łukašenka pačuŭ pieraściarohi Ukrainy. Nie baču pahrozy nastupu z boku Biełarusi10

U Hrodnie pradajuć unikalnuju kvateru, jakoj moh by pazajzdrościć Karłsan9

«A što adbyvajecca?» Čerhi na biełaruska-rasijskaj miažy ciapier nie tolki na asnoŭnym pierachodzie, a navat na hłuchoj darozie19

Šedeŭr Marka Šahała «Nad horadam» upieršyniu pryjedzie ŭ Biełaruś2

Čym zojmucca vypuskniki biełaruska-kitajskaj prahramy, jakuju skončyŭ Kola Łukašenka3

U Ščučynskim rajonie znajšli pažyłoha hrybnika, jaki try dni błukaŭ u lesie

Načny rakietny ŭdar pa Biełharadzie — atakavana pradpryjemstva «Hazprama», u horadzie prablemy sa śviatłom i vadoj

Kryšcijanu Ranałdu nie zmoh strymać śloz paśla vyletu Partuhalii z čempijanatu śvietu FOTAFAKT6

Krainy Skandynavii źmianiajuć kurs u baraćbie z bandami2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Źnik u SIZA pa spravie ab padatkach, a znajšoŭsia ŭ śpisie «ekstremistaŭ». Što viadoma pra biznesmiena z Žodzina Siarhieja Pako

Źnik u SIZA pa spravie ab padatkach, a znajšoŭsia ŭ śpisie «ekstremistaŭ». Što viadoma pra biznesmiena z Žodzina Siarhieja Pako

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić