Vajna66

Rasijski hienierał chvaliŭsia žoncy, jak katavaŭ i zabivaŭ ukrainskich pałonnych — adrazaŭ vušy i zachoŭvaŭ u siabie

Jon adpraviŭ fota adrezanych vušej i ŭchvalaŭ rasčlanieńnie sałdat sapiornymi łapatkami.

Ukrainski i ruskamoŭny rasśledavalnickija prajekty «Radyjo Svaboda»: «Schiemy» i «Sistema» apublikavali materyjał ab katavańniach nad pałonnymi USU, jakimi vychvalaŭsia 49‑hadovy hienierał-major Raman Demurčyjeŭ. Ciapier jon namieśnik kamandzira 20‑j ahulnavajskovaj armii.

Žurnalisty atrymali dostup da asabistaj pierapiski Demurčyjeva dziakujučy krynicy va ŭkrainskim vojsku. U jakim miesiendžary pierapisvaŭsia Demurčyjeŭ, nie ŭdakładniajecca. 

Aściarožna, apublikavanaja nižej infarmacyja moža šakavać vas

Vyvučyŭšy atrymany archiŭ za 2022‑2024 hady, rasśledavalniki vyśvietlili, što Demurčyjeŭ raskazvaŭ kaleham i svajakam pra katavańni i zabojstvy ŭkrainskich vajennapałonnych.

Tak, 18 kastryčnika 2022 hoda Demurčyjeŭ paviedamiŭ, što «ŭziaŭ apornik», jaki šturmavaŭ try dni, i ŭ vyniku zachapiŭ u pałon čaćviarych ukraincaŭ. Paśla hetaha jon dasłaŭ svajoj žoncy fota adrezanych i sčarniełych čałaviečych vušej, padviešanych na mietaličnuju trubu. 

Taksama žurnalisty ŭstanavili, što Demurčyjeŭ abmiarkoŭvaŭ z surazmoŭcam, jakoha padpisaŭ jak «Hrek» (miarkujučy pa kantekście, heta supracoŭnik vajskovaj kontrvyviedki na imia Raman), što ŭ hienierała jość novy «padarunak» — ukrainski vajennapałonny. 

— U mianie pałonny jość adzin <…> mahu tabie jaho padaryć. Vuń siadzić adzin tam, u jamie <…> Što mnie ź im rabić: utylizavać ci tabie addać? — pytajecca hienierał kontrraźviedčyka ŭ kastryčniku 2023 hoda.

«Hrek» zhadžajecca zabrać pałonnaha, ale Demurčyjeŭ udakładniaje:

— U nas času nie było prosta katavać jaho, tamu infarmacyja paluboŭnaja… Ale ŭ vas času dafiha, vy možacie padklučyć instrumienty roznyja, jakija prymušajuć čałavieka kazać praŭdu.

Žurnalisty vyśvietlili asobu hetaha vajennapałonnaha — jon dobraachvotnik z Zaparožža, jakomu na momant zachopu było 40 hadoŭ. Vajskoviec USU pravioŭ u pałonie hod i dziesiać miesiacaŭ. Jaho ŭtrymlivali ŭ SIZA na Ałtai. Uletku 2025 hoda mužčynu abmianiali i jon viarnuŭsia dadomu va Ukrainu.

Taksama «Hrek» sam adpraŭlaŭ pałonnych Demurčyjevu z prośbaj pazbavicca ad ich, pryčym jak-niebudź tak, kab nichto nie daviedaŭsia. Tak jon pisaŭ hienierału ŭ žniŭni 2023 hoda:

— Sprava jość. Sakretnaja, — paviedamlaje «Hrek». — Jość niekalki pid***saŭ (zatrymanych z dokazami złačynstva na schronach). Realnyja čalcy rezidentury… Ale pad praces ich addavać nielha. Jość prapanova addać tabie na paru dzion papracavać kapalnikami akop, tranšej… Nu i tam ich pakinuć. Nazaŭždy.

U śniežni 2024 hoda ŭ pierapiscy Demurčyjeva źjaŭlajecca videa z drona ź ciepłavizaram, na jakim rasiejskija vajskoŭcy, byłyja źniavolenyja, zasiakli da śmierci troch ukraincaŭ sapiornymi łapatkami ŭžo paśla taho, jak apošnija padniali ruki i zdalisia ŭ pałon.

Voś taki dyjałoh jość u adnym z hałasavych paviedamleńniaŭ:

— Nu, ja tabie dakładvaŭ. Dva «zeki» zajšli na apornik, na pazicyju — try chachły. Uziali ŭ pałon i zasiekli ich łapatkami, b*, źviery, na*. Vuń pahladzi, pakarańnie sapiornymi łapatkami, b*, — kaža Demurčyjeŭ.

«Schiemy» vyznačyli padraździaleńnie, u jakim słužyli hetyja zeki — «Čornaja mamba» 252‑ha motastrałkovaha pałka ŭ składzie 3‑j dyvizii 20‑j ahulnavajskovaj armii RF. Taksama byli vyznačany i asoby zabitych pałonnych USU, adnak jany nie pryvodziacca ŭ materyjale. 

Bolš za toje, Demurčyjeŭ pakazaŭ videa z zabojstvam pałonnych svajmu niepasrednamu načalniku-kamandujučamu 20‑j armijaj hienierału Alehu Miciajevu, jaki zajaviŭ: 

— Zeki, jakija ŭziali punkt, pasiekli łapatkami, daj boh vyžyvuć, da ŭznaharodžańnia padać abaviazkova. Pacichu adciskacca, małajčyna. <…> Małajcy, dušycie, dušycie hadaŭ, b*.

U 2023 hodzie Uładzimir Pucin prysvoiŭ Demurčyjevu zvańnie hienierał-majora. Taksama hienierał atrymlivaŭ premiju «My pobač. Dobraja sprava» ad hubiernatara Maskoŭskaj vobłaści Andreja Varabjova i orden ad kiraŭnika Čačni Ramzana Kadyrava. Niahledziačy na ŭznaharodu ad Kadyrava, Demurčyjeŭ nazyvaŭ čačenskich bajcoŭ u pierapiskach «sykunami i pijarščykami», kažučy, što «vyniki pakazvajuć tolki słavianie». 

Žurnalisty datelefanavalisia da Demurčyjeva, ale paśla taho, jak jamu zadali pytańnie, jon pakłaŭ słuchaŭku. U Minabarony RF na zapyt śledčych nie adkazali.

Kamientary6

  • Indrid Cold
    20.02.2026
    Siabryjem z ruskimi, ci nie?
  • 20.02.2026
    o, russkaja kultura - satanizm , nieludi .
  • Troy
    20.02.2026
    toje samaje jany vyčvarali ú našaj Litvie - 1004 , 1098 , 1230 , 1277 , 1345 pad čas napadu na Kniastva chana mamaluka , ú 1543 , 1568 , 1611 , 1623 , 1700-2026 .

Ciapier čytajuć

Źjaviłasia jašče adno FOTA Mikoły Statkieviča paśla vyzvaleńnia

Źjaviłasia jašče adno FOTA Mikoły Statkieviča paśla vyzvaleńnia

Usie naviny →
Usie naviny

Na Radu miru ŭ ZŠA ŭrešcie nie pajechaŭ navat Ryžankoŭ10

Čamu biełaruskija pravy na kiravańnie časam nie mianiajuć na polskija biez ekzamienu? Jość jurydyčnaja kalizija2

«Doma bolš niama». Jak biełaruskija ajcišniki viartajucca na radzimu paśla žyćcia za miažoj40

«Mnie nie varta było pić». Topavaja aŭstralijskaja žurnalistka vybačyłasia za pjany repartaž z Alimpijady2

U Minsku budujuć novaje «Akreścina» ŭ hłuchoj pramzonie. A što budzie sa starym?11

U Minsku chočuć pabudavać most pamiž Brylevičami i Kurasoŭščynaj3

«Viaduć nieludzimy ład žyćcia, razmaŭlajuć pa-biełarusku». Uładzimir Arłoŭ raskazaŭ pra novuju knihu i zhadaŭ, jak susiedzi pisali na jaho danosy

«Bł**ź, dapamažycie mnie nach**, Alaksandr Ryhoravič!» Babrujčanin pad prymusam žonki zapisaŭ miemny zvarot da Łukašenki9

Ukraina pryhraziła bajkotam Paralimpijady-2026 praz dopusk Biełarusi i Rasii sa ściaham i himnam2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Źjaviłasia jašče adno FOTA Mikoły Statkieviča paśla vyzvaleńnia

Źjaviłasia jašče adno FOTA Mikoły Statkieviča paśla vyzvaleńnia

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić