Hramadstva33

Cichanoŭskaja: Navat kali nie možacie naviedać ich na mohiłkach — zapalicie śviečku, pramoŭcie ich imiony, addajcie im chvilinu cišyni

Demakratyčnaja lidarka źviarnułasia da biełarusaŭ z nahody śviata paminańnia prodkaŭ Dziady

Śviatłana Cichanoŭskaja kala pasolstva Biełarusi ŭ Vilni, dzie pieraličanyja achviary režymu i palehłyja va Ukrainie. Fota: Ofis Śviatłany Cichanoŭskaj

«Zdajecca, amal kožny z nas pamiataje hety dzień jašče ź dziacinstva. Jak usia vioska chadziła na mohiłki, u chacie rychtavali pačastunki dla prodkaŭ, a darosłyja havaryli pra tych, kaho ŭžo niama, ale chto ŭsio jašče pobač. U kožnaj siamji heta vyhladała pa-svojmu, ale sens byŭ adziny — uspomnić svaich rodnych i adčuć ich prysutnaść», — napisała jana.

«Dziady — staražytnaja biełaruskaja tradycyja. U hety dzień prodkaŭ zaprašali da stała, pakidali dla ich ježu i miesca, zapalvali śviečki. Ličyłasia, što dušy prychodziać da nas u hości: pasłuchać dy pahladzieć, jak žyvuć ich dzieci i ŭnuki. I pakul žyvie hety abrad — žyvie i našaja suviaź z tymi, chto byŭ da nas. Zapytajcie ŭ svaich baćkoŭ ci babulaŭ, jak jany adznačali Dziady. Raspaviadzicie svaim dzieciam pra našyja abrady. Pakazvajcie, jak heta rabili našyja prodki i pieradavajcie viedy dalej.

Biełaruskaja kultura — žyvaja siła, poŭnaja hłybini i mistyčnaści. I pakul režym sprabuje vycisnuć usio biełaruskaje z našaj krainy, my možam zrabić toje, što ad nas zaležyć — nie tolki pamiatać, ale i staranna zachoŭvać.

Uspomnicie siońnia svaich rodnych. Navat kali nie možacie naviedać ich na mohiłkach — zapalicie śviečku, pramoŭcie ich imiony, addajcie im chvilinu cišyni», — zaklikała jana.

Demakratyčnaja lidarka zaklikaje nie zabyvać biełaruskija tradycyi, a pieradavać ich dzieciam i bierahčy pamiać u svaim sercy.

«Jany nahadvajuć, što biełarusy — sapraŭdy vialikaja siamja. My pamiatajem nie tolki svaich prodkaŭ, ale i tych, chto zahinuŭ ad ruk režymu. Tych, chto addaŭ žyćcio za Biełaruś, chto zmahaŭsia va svabodu Ukrainy i za prava być volnymi. Hetaja pamiać — našyja karani i našaja suviaź adno z adnym», — kaža Śviatłana Cichanoŭskaja.

Kamientary3

  • Dziady naš skarb
    01.11.2025
    Pamiatajcie svaje karani, biełarusy. Naša budučynia ŭ našych karaniach, u našych prodkach. Šanujcie našu movu, našu historyju, našu spadčynu ŭ svaich damach i siemjach, niahledziačy na ​​represiŭny režym. Biełaruś žyvie ŭ nas. Žyvie Biełaruś!
  • Died
    01.11.2025
    Pusť łučšie poprosit zakryť ostavšijesia punkty propuska na hranicach!
  • Pietrucha
    01.11.2025
    [Red. vydalena]

Ciapier čytajuć

Vaziŭ nataŭcaŭ u Afhanistan i skidvaŭ humanitarku ŭ Sudanie, a potym trapiŭ u turmu pa danosie siabra z Ukrainy3

Vaziŭ nataŭcaŭ u Afhanistan i skidvaŭ humanitarku ŭ Sudanie, a potym trapiŭ u turmu pa danosie siabra z Ukrainy

Usie naviny →
Usie naviny

Sievastopal atakavali bieśpiłotniki

Łondanski Chitroŭ straciŭ status samaha zahružanaha aeraporta Jeŭropy2

U «Minskzialenbudzie» patłumačyli, čamu na praśpiekcie Niezaležnaści źviali jasieni i pasadzili lipy11

Čamu Maryja Kaleśnikava nie prysutničała na kanfierencyi «Novaja Biełaruś»?23

U Hrodnie pačali viartacca kvizy paśla masavaj admieny hulniaŭ. Ale nie ŭsie

Što viadoma pra Maksima Palanskaha i Mikałaja Śvirydava — biełaruskich alpinistaŭ, jakija źnikli ŭ harach Kyrhyzstana4

Kalininhradskija pieravozčyki skardziacca, što ich fury masava zatrymlivajuć u Biełarusi3

Stała viadoma, jak pamior Mikałaj Kazieka

Stali viadomyja padrabiaznaści ataki dronaŭ na hruzaviki na rasijska-biełaruskaj miažy6

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Vaziŭ nataŭcaŭ u Afhanistan i skidvaŭ humanitarku ŭ Sudanie, a potym trapiŭ u turmu pa danosie siabra z Ukrainy3

Vaziŭ nataŭcaŭ u Afhanistan i skidvaŭ humanitarku ŭ Sudanie, a potym trapiŭ u turmu pa danosie siabra z Ukrainy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić