«Heta byŭ biesprecedentny akt suprać našaha naroda». Alijeŭ upieršyniu prakamientavaŭ zabojstva azierbajdžancaŭ rasijskimi siłavikami
Prezident Azierbajdžana Ilcham Alijeŭ upieršyniu asabista prakamientavaŭ rejdy suprać azierbajdžancaŭ u Rasii i hibiel dvuch čałaviek. Jon taksama zhadaŭ pra źbićcio rasijanami azierbajdžanskaha łajniera, nazvaŭ akupacyjaj uvachod Azierbajdžana ŭ SSSR u 1920 hodzie, kanstatavaŭ paharšeńnie adnosin z Rasijaj, padkreśliŭšy, što heta nie vina azierbajdžanskaha boku.

U intervju telekanału «Al-Arabija» Alijeŭ upieršyniu prakamientavaŭ zabojstva azierbajdžancaŭ u Rasii.
«Dva čałavieki byli padvierhnuty katavańniam i zabity. A zatym u aficyjnaj infarmacyi havaryłasia, što jany pamierli ad sardečnaha prystupu. Navat kali jany, jak kažuć, učynili złačynstva 20 hadoŭ tamu, heta ž ludzi. Ź imi nielha tak abychodzicca. Što heta za staŭleńnie? Siarod ich byli hramadzianie Azierbajdžana i hramadzianie Rasii azierbajdžanskaha pachodžańnia. Heta byŭ biesprecedentny akt suprać našaha naroda», — skazaŭ Alijeŭ.
Jon zajaviŭ, što Azierbajdžan nie niasie adkaznaści za paharšeńnie adnosin z Rasijaj. Alijeŭ patłumačyŭ, što adnosiny pahoršylisia paśla avijakatastrofy samalota AzAl, źbitym rasijskaj SPA ŭ śniežni 2024 hoda ŭ Aktaŭ. Pavodle Alijeva, rasijskaja reakcyja na trahiedyju vyklikała «vializarnaje rasčaravańnie i niezadavolenaść» u Azierbajdžanie.
Jon paraŭnaŭ situacyju sa źniščeńniem azierbajdžanskimi vajskoŭcami rasijskaha viertalota Mi-24 u 2020 hodzie. «Nieadkładna, u toj ža dzień, ja patelefanavaŭ prezidentu Rasii i paprasiŭ prabačeńnia. My nieadkładna vypłacili kampiensacyju siemjam zahinułych piłotaŭ i ministerstvu abarony. My pačali rasśledavańnie, i tyja, chto dapuściŭ hetuju trahičnuju pamyłku, byli pryciahnuty da adkaznaści. Ničoha padobnaha z boku Rasii my nie ŭbačyli», — skazaŭ jon, dadaŭšy, što ŭ Rasii «dahetul nie kažuć, što adbyłosia».
«My adkazvajem kanstruktyŭna i zakonna, ale nikoli nie paciarpim nijakich prykmiet ci prajaŭ ahresii ci niepavahi da nas», — skazaŭ jon.
Taksama Alijeŭ zajaviŭ pra akupacyju rasijanami Azierbajdžana.
«Paśla raspadu Rasijskaj impieryi ŭ 1917 hodzie była ŭtvorana Azierbajdžanskaja Demakratyčnaja Respublika. Heta była pieršaja demakratyčnaja respublika ŭ musulmanskim śviecie, zasnavanaja ŭ mai 1918 hoda. Jana praisnavała da krasavika 1920 hoda, kali rasijskaje vojska ŭvarvałasia ŭ Azierbajdžan i akupavała krainu. Balšaviki, jakija ździejśnili revalucyju 1917 hoda, padmanuli narod. Ich łozunhami byli: «Fabryki i zavody — rabočym, ziamla — sialanam, svaboda — narodam». My stvaryli svaju ŭłasnuju dziaržavu. Ale balšaviki zabrali jaje ŭ nas. U krasaviku 1920 hoda rasijskaje vojska ŭvarvałasia ŭ Azierbajdžan i akupavała jaho», — skazaŭ Alijeŭ.
Akramia taho, Alijeŭ paćvierdziŭ, što Azierbajdžan padtrymlivaje terytaryjalnuju cełasnaść Ukrainy i nazvaŭ vajnu ŭ krainie rasijskim «uvarvańniem».
Rasijskija siłaviki adrezali hienitalii azierbajdžancam, zakatavanym da śmierci padčas rejdu ŭ Jekaciarynburhu
U Rasii abjavili «zamiežnym ahientam» praŭładnaha palitołaha Markava
Rasija nanosić udary pa azierbajdžanskich naftahazavych abjektach va Ukrainie
Azierbajdžanskija ŚMI paviedamili pra zatrymańnie ŭ Baku dźviuch AZH, što składalisia z rasijanaŭ
Čamu znoŭ sapsavalisia adnosiny pamiž Rasijaj i Azierbajdžanam. Źjaŭlajucca detali spravy
Kamientary
Maskva sprabavała zabrać i Finlandyju(1939), što joj častkova ŭdałosia zrabić, i krainy Bałtyi(1940), jakija jana ŭ vyniku akupavała, tolki paźniej.
Ciapierašniaja vajna Rasiei suprać Ukrainy heta ŭžo takaja samaja sproba zabrać terytoryi, ale savieckaj impieryi, pierajemnicy impieryi Ramanavych.