Zialenski ŭ Stambule nie budzie sustrakacca ni z kim z pradstaŭnikoŭ Rasii, akramia Pucina
Zialenski ŭ Stambule nie budzie sustrakacca ni z kim z pradstaŭnikoŭ Rasii, akramia Pucina. Pra heta zajaviŭ u efiry The Breakfast Show daradca Ofisa prezidenta Ukrainy Michaił Padalak.

Fota: Pier Marco Tacca / Getty Images
Na pytańnie, ci mahčymaja sustreča Zialenskaha ź inšymi pradstaŭnikami Rasii, naprykład, z pamočnikam Pucina Uładzimiram Miadzinskim, Padalak adkazaŭ: «Nie, kaniečnie».
«Pryniać rašeńnie ab praciahnieńni abo prypynieńni vajny moža tolki Pucin», — skazaŭ Padalak.
Na jaho dumku, lubyja sustrečy ŭ inšym farmacie biessensoŭnyja i pryviaduć tolki da zaciahvańnia času.
Ciapier čytajuć
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
Sumleńnie, kachańnie, koły piekła i halivudski finał. U siamji budaŭnika i biblijatekarki z Pružanskaha rajona Ihara i Julii Łaptanovičaŭ aryštavali spačatku jaho, paśla — jaje, a paśla i babulu
Kamientary
Kali pryjedzie nie Pucin, a pryšle kahości inšaha - heta i budzie značyć, što Rasieja admoviłasia ad pramych pieramoŭ. Tak i zapišam - Pucin sa**aŭ (apisiaŭsia).
Vy ž (darečy, Filipp užo i nie chavajecca), kali "damovicca" nie Pucin, budziecie krucić: "to nie Pucin kazaŭ", "Pucin nie davaŭ jamu takich paŭnamoctvaŭ", "iamu patrebny čas kab, uzhadnić z Pucinym novyja ŭmovy" i inšyja vidy sabatažu.