Sport

Biełaruski trenier raskazaŭ, jakuju śmiešnuju zadaču jamu pastavili ŭ čempijanacie Kitaja pa chakiei

Dźmitryj Dudzik, što ŭ svoj čas kiravaŭ biełaruskaj i tureckimi junackimi zbornymi, u intervju sajtu «Biełaruski chakiej» raskazaŭ, jak siezon pratreniravaŭ kłub «Aomej Šeńjan». 

«Sa mnoj źviazalisia pradstaŭniki kitajskaha kłuba «Aomej Šeńjan». Heta adbyłosia ŭ vieraśni. Jany ahučyli ŭmovy pracy, zadačy i spytali, ci hatovy ja pajechać tak daloka i ŭznačalić kłub z pravincyi Laanin [pravincyja na samym paŭnočnym uschodzie Kitaja, poŭdzień Mańčžuryi — NN]. Ja davoli chutka ŭsio abdumaŭ i daŭ zhodu», — kaža Dźmitryj Dudzik.

Jon kaža, niahledziačy na toje, što chakiej u Kitai isnuje daŭno, i kłuby ŭdzielničajuć u roznych turnirach, paŭnacenny ŭnutrany čempijanat byŭ praviedzieny ŭpieršyniu.

«Heta kłub, dzie 50 % padtrymlivaje chakiejnaja fiederacyja pravincyi Laanin i jašče 50 % — pryvatny kapitał. U im pracuje niekalki dziciačych trenieraŭ i zajmajecca niekalki dziciačych chakieistaŭ. Tam navat niama padziełu pa ŭzrostavych hrupach, jak u nas ci ŭ Rasii, i niama «svajho patoku» — a heta vielmi važna. Chakieistaŭ, jakija adpaviadali b uzroŭniu CHL (Kitajskaj chakiejnaj lihi) nie było ŭvohule.

Kiraŭnictva kłuba «Aomej Šeńjan» pryniało rašeńnie zaklučyć damovu ź inšym kitajskim horadam — Džamsy. Tam była «bieshaspadarčaja» amatarskaja kamanda, u jakoj nie było navat svajho katka. Zimoj jany treniravalisia na vulicy, kali zamiarzaŭ lod, a ŭ inšy čas hoda — na rolikach ci ŭvohule hulali ŭ baskietboł».

Pierad hetaj amatarskaj strukturaj mnie była pastaŭlena zadača-minimum — nie prajhrać usie matčy ŭ siezonie, i zadača-maksimum — vyjhrać pieršaje miesca (śmiajecca). Usio b ničoha, ale z 19 kitajskich chakieistaŭ 12 byli 2006 hoda naradžeńnia i maładziejšyja. Tamu było vielmi składana.

U vyniku kamanda Dźmitryja Dudzika zaniała treciaje miesca.

«Pavodle reakcyi kiraŭnictva i ŭsich, chto byŭ datyčny da kamandy, heta ŭspryniali jak pieramohu na čempijanacie śvietu. My taksama stali pieršaj kamandaj za piać hadoŭ, jakaja abyhrała bazavuju kamandu nacyjanalnaj zbornaj Kitaja — Piekin», — kaža Dźmitryj.

Pryčym hałoŭny ŭniosak zrabili biełaruskija lehijaniery.

«Za padbor trenieraŭ i lehijanieraŭ adkazvaŭ naš hienieralny mieniedžar Čžan Da. Da — heta imia. Jon biełarus, maje biełaruski pašpart. Heta syn adnaho ź inviestaraŭ kłuba. Baćka ŭ jaho — kitajec, maci — ź Biełarusi. Tamu jon vydatna vałodaje jak ruskaj, tak i kitajskaj movami. Jon źbiraŭ infarmacyju pra lehijanieraŭ i trenieraŭ i mieŭ vyrašalnaje słova pry ich vybary.

Kali skažu, što jany (biełarusy) byli lidarami, heta budzie banalna. Z prykładna 150 šajbaŭ, zakinutych kamandaj za siezon, hetyja troje zakinuli 145.

Było navat tavaryskaje spabornictva z karejskaj kamandaj, jakoje my vyjhrali ź likam 12:10. Usie 12 hałoŭ zakinuli Miadźviedzieŭ, Hryń i Ravienka. Ja i kiraŭnictva kamandy vielmi zadavolenyja jak biełaruskimi lehijanierami, tak i dvuma maładymi rasijskimi abaroncami. Chłopcy navat pieravykonvali svaju zadaču», — raskazaŭ biełaruski śpiecyjalist.

Dźmitryj choča praciahnuć treniravać hety kitajski kłub, ale mahčyma ŭmacavacca jašče biełarusami, bo miascovyja chakieisty słabyja, i abaviazkova ŭziać biełaruskaha hałkipiera, bo mienavita varatarskaja linija ŭ kłub dastaŭlała najbolš prablem. U siarednim za matč prapuskali šeść šajb.

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Ja chaču spraviadlivaści — i dla žančyn, i dla siabie». Ščyraja hutarka z Andrejem Stryžakom pra skandał z dykpikami, zaležnaści i budučyniu

«Ja chaču spraviadlivaści — i dla žančyn, i dla siabie». Ščyraja hutarka z Andrejem Stryžakom pra skandał z dykpikami, zaležnaści i budučyniu

Usie naviny →
Usie naviny

«Kazachstanski kvartał» i novabudoŭli ŭ Čyžoŭcy, Masiukoŭščynie, Łošycy. Jak budzie zabudoŭvacca Minsk3

Hałoŭny trenier «Niomana» vykanaŭ dziŭny taniec paśla pieramohi ŭ matčy Lihi kanfierencyj

«Zmahła raźvitacca pa-ludsku». U Polščy ŭ biełaruski pamior muž — jana raskazała, jak dastaviła prach na radzimu i arhanizavała pachavańnie

Bankaŭskija insajdary ličać novyja sankcyi suprać čatyroch biełaruskich bankaŭ małaznačnymi. I voś čamu11

Francyja vyrašyła pryznać Paleścinskuju dziaržavu. Izrail zajaviŭ, što heta «ŭznaharoda za teraryzm»13

Karanavirus paskoryŭ stareńnie mozhu navat u tych, chto nie chvareŭ4

Minskaje «Dynama» biez šancaŭ prajhrała ałbanskaj «Ehnacii»2

Tavary z «Pahoniaj» pradavali, niahledziačy na zabarony10

Stała viadoma, jak rahačoŭski zavod pracuje na rasijskuju vajskovuju pramysłovaść5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Ja chaču spraviadlivaści — i dla žančyn, i dla siabie». Ščyraja hutarka z Andrejem Stryžakom pra skandał z dykpikami, zaležnaści i budučyniu

«Ja chaču spraviadlivaści — i dla žančyn, i dla siabie». Ščyraja hutarka z Andrejem Stryžakom pra skandał z dykpikami, zaležnaści i budučyniu

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić