Alaksandr Kłaskoŭski. Kropki nad «i»3838

Chaj choć śvińni zažyvuć pa-jeŭrapiejsku!

Łukašenka abviaściŭ pierabudovu. Pakul što ŭ śvinahadoŭli. Piša ŭ svaim błohu na NN Alaksandr Kłaskoŭski.

Łukašenka abviaściŭ pierabudovu i navat revalucyju ŭ śvinahadoŭli. Pra heta zajaŭlena 7 žniŭnia ŭ Lachavickim rajonie.

«U śvinahadoŭli z vašaj haspadarki pačynajecca revalucyja. My vybrali hałandskija i dackija technałohii ŭ jakaści ŭzoru, pavodle jakoha budziem pierabudoŭvać usiu śvinahadoŭlu Biełarusi», — paviedamiŭ hałoŭny načalnik dyrektarcy ahrapradpryjemstva «Biełdan».

Taksama abiacana, što da 1 studzienia 2010 hoda całkam na jeŭrapiejskija normy vyjdzie budaŭničaja halina. Karaciej, «z 2011 hoda, ja upeŭnieny, my budziem žyć, jak u Jeŭropie, padciahnuŭšy i inšyja napramki».

Niaciažka zdahadacca, što havorka idzie vyklučna pra haliny ekanomiki. Tut kiraŭnictva krainy vidavočna saśpieła da vysnovy, što «voś uzor... ničoha prydumlać nie treba, my ŭžo biarom hatovyja technałohii. Siońnia ich treba vyciahvać ź Jeŭropy».

Zaŭvažcie: kali datyčna zamiežnaj palityki niadaŭna abvieščana, što my, maŭlaŭ, nie budziem rabić vybar miž Rasijaj i ES, to ŭ halinie technałohij alternatyvy niama.

U śvinahadoŭli, jak bačym, zahadana biez rozdumu brać hałandskija i dackija ŭzory. Budaŭniki taksama musiać aryjentavacca na zachodnija standarty.

Naviersie vydatna razumiejuć, što Rasija nas nie madernizuje. Ź joj zastajecca chiba vajavać za rynak zbytu pieravažna sastarełaha tavaru.

Što ž, nastroj na haspadarčuju madernizacyju, kali adkidajecca ŭsialakaja ideałahičnaja łuchta, možna tolki vitać.

Ale zhadvajecca niadaŭni vystup Łukašenki pierad kiraŭnikami dypmisij, kali jon impetna davodziŭ, nakolki škodna ŭkaraniać u nas zachodnija ŭzory demakratyi. Maŭlaŭ, «važnaja dy patrebnaja nie vonkavaja “demakratyčnaja” abałonka. I tym bolej nie pryviezienaja i nie nakinutaja zvonku. Takaja śpiecham pryvitaja demakratyja niaŭstojlivaja…». Jašče bolej, «takija “mičurynskija” praktykavańni robiać ciažkapapraŭnuju škodu krainie, ekanomicy i, u rešcie rešt, narodu».

Karaciej, u śvinahadoŭli technałohii krain ES — samaje toje, a voś u palitycy — horaj za śviny hryp.

Mo chto patłumačyć uciamna: čamu tutejšym śvińniam jeŭrastandarty pasujuć, a voś tutejšamu ludu — škodnyja?

Kali ž surjozna, to vialikaje pytańnie, nakolki zapracujuć tyja supier-pupiertechnałohii, kali vioska śpiłasia, a načalstva viedaje tolki maciuki dy puhu.

Kamientary38

Ciapier čytajuć

Biełaruskija čynoŭniki źniali sieryjał dla padletkaŭ. «Vydalicie mnie internet», — prosiać tyja, chto hladzieŭ

Biełaruskija čynoŭniki źniali sieryjał dla padletkaŭ. «Vydalicie mnie internet», — prosiać tyja, chto hladzieŭ

Usie naviny →
Usie naviny

U Minsku źjaviłasia vulica kadebešnika Fiedasiuka, jaki zahinuŭ u pierastrełcy z Andrejem Zielcaram22

U HUR raskazali detali śpiecapieracyi ŭ Pakroŭsku i ciažkija bai tam2

Biełaruski futbalist nazvaŭ supiernika «čornym šympanze». Jamu pahražaje dyskvalifikacyja i štraf5

Inžynier z Bresta šukaŭ pracu ŭ Litvie. Ale zastaŭsia ŭ Biełarusi — i atrymaŭ palityčnuju kryminałku8

75‑hadovy kiroŭca ŭ Minsku źbiŭ piešachoda3

Kancler Mierc: Siryjskija biežancy musiać viarnucca na radzimu11

«Štości ŭdavałasia pieradavać Babaryku». Łosik raskazaŭ, jak arhanizavaŭ u kałonii sietku raspaŭsiudu infarmacyi3

Najbujniejšuju sietku fastfudu ŭ Biełarusi adkryŭ vychadziec z KDB21

Minčuk vyrašyŭ palepšyć kredytnuju historyju i ŭziaŭ dzieviać rasterminovak. Ciapier uvieś u daŭhach2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Biełaruskija čynoŭniki źniali sieryjał dla padletkaŭ. «Vydalicie mnie internet», — prosiać tyja, chto hladzieŭ

Biełaruskija čynoŭniki źniali sieryjał dla padletkaŭ. «Vydalicie mnie internet», — prosiać tyja, chto hladzieŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić