Na pravach rekłamy2121

Supracoŭniki «Alfa-banka» adzielisia ŭ vyšyvanki FOTA

Adbyłosia heta jašče ŭletku – za niekalki miesiacaŭ da taho, jak nacyjanalny stroj uvajšoŭ u lik samych modnych trendaŭ našaj krainy.

Pra heta paviedamlaje časopis «Alfa Mir», karparatyŭnaje vydańnie «Alfa-banka»(Biełaruś), jaki biaspłatna razdajecca ŭ adździaleńniach banka.

Namieśnik staršyni praŭleńnia ZAT «Alfa-Bank» Alaksiej Zaharyn sa svaimi čaroŭnymi kalehami.

Centr śviežaha numara vydańnia, jaki tolki što vyjšaŭ z druku, – repartaž, jaki dapamoža nam na chvilinku viarnucca z zołkich kastryčnickich dzion u śpiakotnaje leta.

U lipieni, u kupalskija dni, u Viazyncy pry padtrymcy «Alfa-banka» prajšoŭ kvietkavy etnafiestyval.

Jak pryznajucca supracoŭniki banka, jany nie čakali takoj kolkaści haściej. Na śviata sabrałasia kala 4 tysiač čałaviek – darosłych i dziaciej.

Pahladzieć u Viazyncy było na što: i defile ŭ nacyjanalnych strojach dla darosłych i dziaciej, i majstar-kłasy fłarystaŭ, i litaraturnyja čytańni, prymierkavanyja da dnia naradžeńnia Janki Kupały. A pry kancy śviata ŭdzielniki splali i spuścili na vadu najbolšy ŭ Biełarusi kupalski vianok — dyjamietram až čatyry mietry.

Supracoŭniki banka padčas defile «Krasa Kupalla».
Na śviacie splali čatyrochmietrovy kupalski vianok.
…i spuścili na vadu.

Supracoŭniki banka byli nie tolki haspadarami śviata – jany z pryjemnaściu adzieli nacyjanalnyja stroi i ŭziali ŭdzieł u konkursach dy kupalskich abradach.

«Biełaruskaja kultura kaštoŭnaja i samabytnaja sama pa sabie, ale nie ŭ hetym hałoŭnaja pryčyna našaj padtrymki.

My adčuvajem, što žyćcio biełarusaŭ prasiaknutaje niabačnymi suviaziami, jakija źnitoŭvajuć pakaleńni, dynastyi i siemji, — cytuje časopis słovy namieśnika staršyni praŭlenna ZAT «Alfa-Bank» Alaksieja Zaharyna.

— Kupalle i spadčyna Janki Kupały — heta nie tolki nacyjanalny skarb. Heta toje, u čym sercy ludziej adčuvajuć hłyboki rezanans i jadnańnie, hetaja duchoŭnaja enierhija žyvaja i žyćciazdolnaja. Stolki śvietłych tvaraŭ – darosłych i dziaciej – uśmiešak, radaści, dobrasardečnaści! Kožny, chto byŭ na śviacie, zmoh pierakanacca, što krynica poŭnaja čystaj vady».

Taksama ŭ śviežym numary časopisa — hutarka ź śpiavačkaj Alonaj Łanskoj.

Jana, akazvajecca, u minułym pracavała ŭ adnym ź biełaruskich bankaŭ i pryznajecca, što hetaja praca zahartavała jaje.

Na inšych staronkach kalarovaha hlancavaha vydańnia – apoviedy pra plusy i minusy adpačynku ŭ Italii, pra sakrety i mahčymaści kartak «Alfa-banka», pra toje, jak aščadžać čas i siły z dapamohaj mabilnaha bankinhu.

U dadatak – dobryja historyi i «hrašovyja» narodnyja prykmiety. Usio heta ŭ časopisie «Alfa Mir» №3. Kožny moža atrymać jaho, kali naviedaje adździaleńnie banka.

Kamientary21

Rybakoŭ: Biełaruś i ZŠA rychtujuć novyja kroki10

Rybakoŭ: Biełaruś i ZŠA rychtujuć novyja kroki

Usie naviny →
Usie naviny

Tramp nazvaŭ Miadźviedzieva «byłym prezidentam-niaŭdačnikam» i paraiŭ sačyć za słovami7

U Biełarusi śmiarotnaść amal udvaja pieravysiła naradžalnaść5

«Treba raździalić adukacyju i biełarusizacyju». Niečakanaja prapanova historyka Cimocha Akudoviča29

Minčuk kupiŭ na aŭkcyjonie kvateru ź piensijanierkaj, jakaja dva hady naadrez admaŭlajecca vysialacca11

Kvietki, murał i tysiačy prychilnikaŭ. Jak prajšło raźvitańnie z Ozi Osbarnam u jaho rodnym Birminhiemie

Barmiena z Hrodna pasadzili za «raspalvańnie varožaści». Sprava ŭ kamientarach u telehramie — choć jon ich i vydaliŭ8

Minčuk paprasiŭ barystu abmianiać 250 rubloŭ — i pajšoŭ z prybytkam. Fokus trapiŭ na videa2

Biełaruskim ipešnikam upieršyniu za apošnija hady dumajuć palehčyć umovy pracy. Što płanujuć źmianić3

Lidar rasijskaha hurta «Ruki vvierch!» adkryvaje ŭ Mahilovie bar, dzie ŭsio budzie pradavacca za žukojny1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Rybakoŭ: Biełaruś i ZŠA rychtujuć novyja kroki10

Rybakoŭ: Biełaruś i ZŠA rychtujuć novyja kroki

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić