Andrej Rasinski. Kadry11

Apakalipsis u hlamury

Novaja stužka Meła Hibsana “Apakalipsis” – heta etnahrafičnaje škumatańnie, vylizanaja karcinka, pahanskija rytuały ŭ kapiščach – i dubovaja ideja dla spažyŭca.

poster

Novaja stužka Meła Hibsana “Apakalipsis” – heta etnahrafičnaje škumatańnie, vylizanaja karcinka, pahanskija rytuały ŭ kapiščach – i dubovaja ideja dla spažyŭca.

Imperyja majia nakonadni zavajovy hišpancami. Mirna pravodzić svaje dni trapičnaje plemia. Ale vajary majia napadajuć na viosku – i zabirajuć ludziej u pałon. Hieroj stužki – Łapa Jahuara – projdzie pakutlivy šlach da stalicy imperyi, budzie kinuty na pahanski ałtar – i ŭciače ŭ džunhli, kab vyratavać siabie j siamju.

Historyja hibsanaŭskaha “apakalipsisu” razhortvajecca nadziva pradkazalna: tut vyskačyć pantera, zaraz zabjuć niahodnika – a ciapier u landšafcie musić być vodaspad.

Ale scenarnaja banalnaść maskujecca sensacyjnaściu temy, etnahrafičnymi scenkami – i hłybokadumnymi naminkami na ideju.

Usia karcina zdymałasia na zabytaj movie indziejcaŭ – i samich hierojaŭ hrajuć indziejcy. U stužcy staranna adnaŭlajecca pieršabytny j dakalumbavy pobyt: šnary, farby, adzieńnie, absydyjan.

Tatuiroŭki vajaroŭ, absypanyja biełym raby, vypeckanyja ŭ błakitnaje achviary. (Hrym stužki zasłuhoŭvaje najvyšejšaje pachvały).

Vidoviščnaja masoŭka la kapišča, pahanskija žracy... Ale heta ŭsio prostaliniejna. Kali brakuje etnahrafičnych prykmietaŭ, Hibsan vypluchvaje na ekran miasa j kroŭ. Źjedzienyja syrymi jajki tapira (samaje biaźvinnaje), vydranaje čałaviečaje serca, abhryzieny jahuaram tvar, hałava, što kocicca pa prystupkach.

Naturalizm zaškalvaje. Nielha skazać, što ŭ kino nie było takoha. Italjanskija filmy pra zombi i kanibałaŭ – najbližejšyja svajaki, ale heta nizavy žachaŭski žanr, dzie nie pasujuć paproki ŭ naturaliźmie.

Stužka Hibsana – ź idejaj. Heta epas. Aŭtarskaje pasłańnie. Praŭda, nadzvyčaj prościenkaje: vialikija cyvilizacyi strupianieli znutry – i ciapier čas padobny. Dla taho, kab pasłańnie dajšło, Hibsan karystajecca łabavymi metadami cukierna-kryvavaha hlamuru. Padrabiaznaść u detalach, vylizana-pryjemnyja kadry, zabojna-korstkija pikantnaści...

A kaliści Hibsan pačynaŭ, jak Šalony Maks – u adnaimiennaj postapakaliptyčnaj (!) stužcy. Talenavity aktor pasprabavaŭ siabie režyseram... Filmy stanavilisia ŭsio bolej miasnymi, usio bolej patasnymi... Sproščanymi.

Sproščanaść razam z sensacyjnym etnahrafizmam i kryvioju harantuje kasu.

Ale lepiej nia stacca achviaraj hlamuru.

Apakalipsis (Apocalipto)

ZŠA, 2006, kalarovy, 139 chv, z subtytrami.

Režyser: Meł Hibsan

Roli vykonvajuć: Rudzi Janhłbład, Dalija Ernandez, Džonatan Bruer.

Žanr: Pryhody, ekspluatacyjny film hvałtu

Adznaka: 4 (z 10)

Uzrostavyja abmiežavańni: z 18 hadoŭ.

"Apakalipsis" naminavany na "Oskara" 2006 h. za hrym, huk i mantaž huku.

Čytajcie taksama vyniki kinahodu.

Usie filmy

Kamientary1

Ciapier čytajuć

Chto toj zamiežnik, jaki zabiŭ žonku i zhvałtavaŭ padčarycu ŭ Dobrušy14

Chto toj zamiežnik, jaki zabiŭ žonku i zhvałtavaŭ padčarycu ŭ Dobrušy

Usie naviny →
Usie naviny

Kuba pasprabavała pieradać sakretny list asabista Trampu1

U hetym hodzie płanujecca maštabnaja zabudova Łošycy2

Na Vialikaj cichaakijanskaj śmiećcievaj plamie znajšli dziasiatki vidaŭ žyvych istot5

U čarnobylskaj zonie štohod łoviać da 30 ton ryby6

U Miadzieli na bierazie voziera pastavili fihuru rycara FOTY7

Jeŭropa maje zapasy avijapaliva tolki da leta. Čamu tak stałasia i što rabić?4

U Homieli na nabiarežnaj raśćvili mahnolii, jakija źbirali pa ŭsioj Biełarusi FOTAFAKT1

Alaksandr Nadsan pieršy raz pryjechaŭ u Biełaruś paśla saraka hadoŭ emihracyi. Minskaja moładź niečakana znajšła ŭ im toje, čaho nie bačyła ŭ svaich baćkach8

Baksior Jan Chielin, jaki vystupaŭ za Bielhiju, pierajedzie ŭ Biełaruś2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Chto toj zamiežnik, jaki zabiŭ žonku i zhvałtavaŭ padčarycu ŭ Dobrušy14

Chto toj zamiežnik, jaki zabiŭ žonku i zhvałtavaŭ padčarycu ŭ Dobrušy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić