Hramadstva1818

Łukašenka: Toje, što adbyvajecca vakoł nas, nie zaležyć ad nas. Šalenstva i jašče raz šalenstva

Alaksandr Łukašenka 8 studzienia padčas cyrymonii ŭručeńnia premij «Za duchoŭnaje adradžeńnie», śpiecyjalnych premij dziejačam kultury i mastactva i «Biełaruski spartyŭny Alimp» zaklikaŭ svaich prychilnikaŭ da zachavańnia adzinstva na fonie «šalenstva» sučasnaha śvietu.

Alaksandr Łukašenka. Fota: Evgenia Novozhenina Pool Photo via AP

«Usio, što adbyvajecca vakoł, vy bačycie, heta možna nazvać tolki adnym słovam — šalenstva», — zajaviŭ Łukašenka.

Paśla ž pieraniośsia dumkami na 6 hadoŭ tamu, u časy pandemii karonavirusu.

«Vy pamiatajecie, my z vami heta šalenstva ŭžo pieražyli — tady, kali ŭsie kryčali pra pandemiju, pra toje, što «ŭsie pamrom», «zaŭtra pachavajuć» i hetak dalej. Ale my prajšli hety etap. Z prablemami peŭnymi, ale rozumu ŭ nas chapiła».

Prytym chapiła jaho nibyta tolki ŭ adnym punkcie na ŭsioj płaniecie:

«Adziny narod u śviecie. Takich bolš niama. My vystajali».

Tym nie mienš, rassłabicca ŭsio nijak nie atrymlivajecca, bo situacyja ŭ śviecie lepšaj nie robicca:

«Siońnia situacyja bolš składanaja. Toje, što adbyvajecca vakoł nas, nie zaležyć ad nas. Šalenstva i jašče raz šalenstva».

Tym nie mienš, jon zaklikaŭ prytrymlivacca raniej vyznačanych płanaŭ i «kroŭ z nosa pavinny ich realizavać», a dla hetaha treba «daviarać adzin adnamu i vykonvać — kožny na svaim miescy — svaje abaviazki».

Kamientary18

  • mifičnaja “vialikaść” rastvarajecca, pucin užo bolš nie daje vynikaŭ
    08.01.2026
    Za apošnija niekalki dzion, prakručvajučy impierskuju infarmacyjnuju prastoru, adčuvajecca, što siaredni ark narešcie pačynaje ŭśviedamlać, chto jon jość u hetym śviecie, i ich mifičnaja “vialikaść” rastvarajecca.

    Ta daŭniaja fantazija, što ŭsie ich nibyta bajacca, taksama pastupova źnikaje, pacichu.
    Padobna, što chan pucin užo bolš nie daje vynikaŭ...
  • jcuk
    08.01.2026
    ty žie sam piervym načał - vot i požinaj riezultat
  • Ch
    08.01.2026
    Pra čyje "šalenstva" skazała asoba jakaja kidaje kamiani ŭ susiednich pamiežnikaŭ i skočačy na miažy jak małpa pakazvaje susiedziam svoj hoły zad?
    Chto heta za varjat dy saviecki mankurt što nie zdolny žyć ni z ułasnaj žonkaj, ni z ułasnym narodam, ni z susiedziami, a ni pa-ludsku, a ni pa-čałaviečy, a ni pa-susiedsku?

Ciapier čytajuć

Vučebka ŭ Pskovie, abiacańnie anulavać kredyty i sudzimaści, ale ni słova pra samaje važnaje. Jak biełarusaŭ viarbujuć na vajnu1

Vučebka ŭ Pskovie, abiacańnie anulavać kredyty i sudzimaści, ale ni słova pra samaje važnaje. Jak biełarusaŭ viarbujuć na vajnu

Usie naviny →
Usie naviny

Što koler vašych vałasoŭ moža skazać pra vaša zdaroŭje

Zahinuŭ administratar viadomaha Z-kanała, u jakim smakujuć rasijskija ŭdary pa cyvilnych abjektach8

Kubrakoŭ zahadaŭ padnačalenym aktyŭniej zmahacca z matacyklistami3

Prapahandyst Baravik da Dnia Rasii napisaŭ nadzvyčaj biazdarny vierš ź jaje prasłaŭleńniem17

Jakija praduktovyja sietki źjavilisia i źnikli ŭ Biełarusi ŭ apošnija hady? Takich niamała2

«Jon sapraŭdy dapamoh ukrainskaj armii». Va Ukrainie zapuścili naśmiešlivy fłešmob pra Maksa Karža29

Rasija buduje kala miežaŭ z Narviehijaj, Finlandyjaj i krainami Bałtyi vajskovyja bazy na 115 tysiač sałdat7

U Indyi budaŭnictva hihanckaj soniečnaj elektrastancyi spyniła redkaja ptuška2

U Kobrynie darožnyja słužby zaasfaltavali zavułak Budaŭničy. Akazałasia, što tolki na papiery2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Vučebka ŭ Pskovie, abiacańnie anulavać kredyty i sudzimaści, ale ni słova pra samaje važnaje. Jak biełarusaŭ viarbujuć na vajnu1

Vučebka ŭ Pskovie, abiacańnie anulavać kredyty i sudzimaści, ale ni słova pra samaje važnaje. Jak biełarusaŭ viarbujuć na vajnu

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić