Na liniejku ŭ «Minsk-Śviecie» pryjšło stolki ludziej, što baćki stajali za płotam. Ale ludzi aburany, što nie ŭsie kłasy paklikali
Chtości z baćkoŭ paskardziŭsia, što mnohija dzieci zastalisia bieź śviata.

Liniejka ŭ honar 1 vieraśnia ŭ 226-j škole ŭ «Minsk-Śviecie» vyklikała sapraŭdny ažyjataž. Ludziej było stolki, što baćkam daviałosia stajać za płotam.
Vyśvietliłasia, što ludziej u teoryi mahło być jašče bolš. Ale liniejku arhanizavali nie dla ŭsich. Jak raskazała «Anłajnieru» maci treciakłaśnika, u śviacie ŭdzielničali tolki pieršyja, dziaviatyja i adzinaccatyja kłasy. Astatnija ścipła adznačyli 1 vieraśnia ŭnutry škoły.
«U minuły čaćvier na baćkoŭskim schodzie abviaścili, što liniejka budzie ŭ paniadziełak pierad pieršym urokam (u nas druhaja źmiena, jakaja pačynajecca z 14:00). A ŭ piatnicu kłasnaja napisała, što liniejki nie budzie.
U ahulnym baćkoŭskim čacie 226-j škoły napisali, što liniejek nie budzie ni ŭ kaho, akramia 1-ch, 9-ch i 11-ch kłasaŭ. U čacie mnohija baćki aburylisia. Paru [čałaviek] napisali, što škoła pierahružana, tamu i admianili», — raskazała žančyna. Miarkujučy pa ŭsim, kiraŭnictva škoły nie schłusiła — jana sapraŭdy pierahružana.
U vyniku dzieciam skazali pryjści 1 vieraśnia krychu raniej. Ad usiaho kłasa nastaŭnicy byŭ padrychtavany bukiet, niekatoryja mamy i taty vyrašyli padaryć kvietki i ad siabie.
«Kłasnaja krychu ŭpryhožyć kłas, pavinšuje dziaciej z 1 vieraśnia. Potym budzie ŭrok, abied u stałovaj, a dalej dzieci razam z kłasnaj pojduć śviatkavać pa-za škołaj, bo prynosić sałodkaści, picu i inšaje i ładzić sałodki stoł u škole zabaranili», — padzialiłasia maci vučnia.
Jana pryviała ŭ prykład letašniuju liniejku ŭ škole Minskaha rajona, dzie vučycca dzicia svajakoŭ. Tam, pa słovach žančyny, byli «i rostavyja lalki, i animatary, i maštabna ŭpryhožanaja škoła».
«A ŭ nas u novaj škole stalicy — usio pa minimumu. Ja razumieju, što škoła pierahružana, dy i plac pierad budynkam vielmi maleńki. Ale ž jość aktavaja zała, stadyjon i spartyŭnyja zały. Prosta dla hetaha treba vialikaje žadańnie, lahčej uziać i admianić.
A potym u dziaciej i niama jarkich emocyj, źviazanych sa škołaj, vučoba i ŭsio. Čamu dzieci pavinny pakutavać, im ža tak chočacca viesiałości i śviata, asabliva ŭ pačatkovaj škole. Chaciełasia b, kab u dzietak byŭ śviatočny nastroj, niahledziačy na ŭsie abstaviny i prablemy», — adznačyła žančyna.
226-ja škoła adkryłasia ŭ 2022 hodzie. Jana raźličana na 1000 vučniaŭ. Siońnia ž u «Minsk-Śviecie» adkryli jašče adnu škołu, 227-ju. U jaje budzie čyhunačny ŭchił.
-
Martynava: Karpušonak skazała mnie, što źlacieła ź Ispanii
-
«Mnie navat zdajecca, što Franak zusim nie śpić». Novaja asabistaja pamočnica Cichanoŭskaj raskazała pra svaju pracu ŭ Ofisie
-
«Ja ŭžo dumaju, jak tam nam na hetym soncy pastajać». Łukašenka padzialiŭsia z Pucinym stracham pierad zaŭtrašnim paradam
Ciapier čytajuć
Źnikły Anatol Kotaŭ byŭ partnioram samaha vysokapastaŭlenaha biełaruskaha raźviedčyka, jaki pierajechaŭ u Polšču. Tut moža być kluč da razhadki jaho źniknieńnia

Źnikły Anatol Kotaŭ byŭ partnioram samaha vysokapastaŭlenaha biełaruskaha raźviedčyka, jaki pierajechaŭ u Polšču. Tut moža być kluč da razhadki jaho źniknieńnia
«Z tatam vyrašyli: naśpieŭ čas vučycca pa-biełarusku». Žančyna raskazała, jak u 80-ja hady jeździła za 20 kiłamietraŭ ad Minska dziela adukacyi na rodnaj movie

Kamientary
ale jak "nada" musarok na pieršych siekundach filmiku staić-bździć