Najbolš achvotnych pierasiekčy miažu ź Biełaruśsiu pamiežniki zatrymali ŭ Roŭnienskaj vobłaści.

U 2025 hodzie na ŭkrainska-biełaruskaj miažy było zatrymana 911 mužčyn va ŭzroście ad 18 da 60 hadoŭ. Heta ŭdvaja bolš, čym za minułyja 3 hady poŭnamaštabnaha ŭvarvańnia Rasii: u 2024 hodzie ich było 336, u 2023-m — 26, a ŭ 2022-m — 61.
Pra heta paviedamlaje «Śledstva.Info» z spasyłkaj na danyja Dziaržaŭnaj pamiežnaj słužby Ukrainy.
Zaŭvažajecca, što najbolš achvočych pierasiekčy miažu ź Biełaruśsiu pamiežniki zatrymali ŭ Roŭnienskaj vobłaści. Za čas adkrytaj vajny ich było 531. Jašče 484 mužčyn było zatrymana na Žytomirščynie, 281 — na Vałyni i 38 — na Kijeŭščynie. Pry hetym Vałyń stała adzinym rehijonam, ź jakoha sprabavali trapić u Biełaruś u pieršy hod poŭnamaštabnaj vajny.
Z 1 studzienia pa 1 žniŭnia 2025 hoda pierasiekčy miažu ź Biełaruśsiu pa-za punktami propusku sprabavali jak minimum 911 mužčyn — pra takuju kolkaść zatrymanych kažuć pamiežniki. Heta ŭ 2 razy bolš, čym za 2022, 2023 i 2024 hady razam uziatyja.
«U pryvatnaści, u 2022-m u Dziaržpamiežsłužbie paviedamlajuć pra 61 zatrymanaha (usie — na Vałyni). U 2023 hodzie parušalnikaŭ ukrainska-biełaruskaj miažy było 26 (24 na Vałyni i dvoje na Roŭnienščynie). Užie ŭ 2024-m ich kolkaść značna pavialičyłasia — zatrymali 336 mužčyn (164 na Roŭnienščynie, 112 na Žytomirščynie, 58 na Vałyni i 2 na Kijeŭščynie)», — havorycca ŭ paviedamleńni.
Kamientary