Vajna44

«Tuman vajny stanie dla USU značna bolš hustym». Da čaho moža pryvieści admova ZŠA pieradavać svaje raźvieddanyja Ukrainie

Złučanyja Štaty pierastali pieradavać svaje raźvieddanyja Ukrainie, paviedamlajuć Financial Times i Fox News, hetuju infarmacyju paćvierdziŭ dyrektar CRU Džon Retklif. Vydańnie «Viorstka» pahavaryła z ekśpiertami i raskazvaje, da čaho heta moža pryvieści.

Ukrainskija vajskoŭcy na Danbasie

«Vajna budujecca na raźviedcy, raźviedka — heta vočy»

Na dumku vajskovaha analityka Davida Hiendelmana, spynieńnie pieradačy raźvieddanych uskładniaje ŭkrainskija dziejańni i ŭ nastupie, i ŭ abaronie.

«Vajna budujecca na raźviedcy, raźviedka — heta vočy, i kali ciapier vočy buduć napaŭzapluščanyja, machańnie kułakami budzie mienš vynikovym. Pieramiaščeńni i kancentracyja vojskaŭ praciŭnika, padrychtoŭka rakietnych i avijacyjnych udaraŭ pa Ukrainie, apieratyŭnyja płany, radyjoelektronnaja abstanoŭka, pierasoŭvańnie i razhortvańnie srodkaŭ SPA — usio heta adsočvajecca ŭsimi vidami raźviedki, i na padstavie hetaha USU płanujuć svaje ŭłasnyja dziejańni i rychtujucca adbivać dziejańni US RF», — adznačyŭ ekśpiert u razmovie z «Viorstkaj».

Pavodle jaho słoŭ, Ukraina moža «pierakryć» raźvieddanyja ZŠA svaimi srodkami abo srodkami sajuźnikaŭ, ale tolki častkova, a nie całkam.

«Tamu kali ciapier ZŠA spyniać pastaŭlać raźviedvalnuju infarmacyju sa svajho boku, to tuman vajny stanie dla USU značna bolš hustym, u pramym i pieranosnym sensie», — skazaŭ Hiendelman.

Amierykanskija samaloty-raźviedčyki dapamahajuć adsočvać uźloty rasijskaj avijacyi i puski rakiet

Vajskovy ahladalnik Ruskaj słužby Bi-bi-si Pavieł Aksionaŭ taksama adznačaje, što va ŭkraincaŭ jość i svaje radary, pierš za ŭsio naziemnyja, jakija adsočvajuć abstanoŭku ŭ pavietry, ale biez dapamohi amierykancaŭ «heta ŭsio budzie rabić značna składaniej».

«Jość jašče srodki ŭ sajuźnikaŭ, ale jany, viadoma, bolš małalikija, čym u amierykancaŭ, zastanucca latajučyja radary krain-členaŭ NATA, ale 24 na 7 usio adsočvać, naprykład, užo nie atrymajecca. Dziažurstva na Čornym mory amierykanskich samalotaŭ-raźviedčykaŭ užo nie budzie, viadoma, heta zrobić žyćcio rasiejskaj avijacyi bolš lohkim. Mienš prazrystaj dla ŭkraincaŭ, u pryvatnaści, budzie situacyja ŭ Krymie, tamu što Krym dobra vidać z Čornaha mora», — skazaŭ Aksionaŭ u razmovie z «Viorstkaj».

Jon padkreśliŭ, što dla Ukrainy «adyhryvaje vielmi vialikuju rolu» infarmacyja z amierykanskich samalotaŭ-raźviedčykaŭ. Jany mohuć adsočvać puski balistyčnych i kryłatych rakiet, uźlot samalotaŭ — nośbitaŭ rakiet, bombaŭ, samalotaŭ taktyčnaj, stratehičnaj i dalokaj avijacyi.

«Heta vialikija bambaviki, jakija vidać vielmi daloka, abo samaloty MiH-31K z rakietami «Kinžał». Kožny vylet źniščalnika MiH-31K — heta tryvoha pa ŭsioj Ukrainie pavietranaja, tamu što rakietu «Kinžał» vielmi ciažka źbić, źbivajuć jaje rakietami SPA, rakietami Patriot, a ŭličvajučy, što abmiežavańnie vajskovych pastavak budzie tyčycca ŭ tym liku hetych rakiet, to nieŭzabavie ŭkrainskija harady buduć značna mienš abaronienyja, u pryvatnaści ad rakiet «Iskander» i «Kinžał». Danyja ab pavietranaj abstanoŭcy vielmi mocna dapamahali supraćpavietranaj abaronie ŭkraincaŭ», — ličyć Aksionaŭ.

Prypynieńnie abmienu raźviedvalnaj infarmacyjaj uskładnić dla USU naniasieńnie vysokadakładnych udaraŭ

Pa słovach Aksionava, admova ad pieradačy źviestak pryviadzie «da davoli vialikich nastupstvaŭ».

«Tam budzie mienš infarmacyi, što adbyvajecca na ziamli. Hetuju infarmacyju ŭkraincy atrymlivali sa spadarožnikaŭ, jana vielmi mocna dapamahała im, u amierykancaŭ spadarožnikaŭ vielmi šmat, pieryjad abnaŭleńnia nievialiki, va ŭkraincaŭ była za košt hetaha vialikaja pieravaha pierad rasijskaj armijaj», — adznačyŭ ekśpiert.

Krynica siarod ukrainskich vajskoŭcaŭ u razmovie z «Viorstkaj» nazvała admovu ad abmienu raźvieddanych «krytyčnaj», pakolki ŭ ich uvachodzić u tym liku celepakazańnie i aktualnyja kaardynaty vysokaj dakładnaści. Pavodle słoŭ krynicy, USU stanie składaniej nanosić udary pa terytoryi Rasii roznymi rakietami, u pryvatnaści StormShadow.

«Heta ŭsio ŭzajemaźviazana, byli ŭdary pa aeradromach, jany [rasijanie] ich prybrali dalej. Adpaviedna, jany viernuć bambaviki bližej da miažy i ŭzmocniać cisk. Heta ŭ pryncypie tyčycca i składoŭ z bojeprypasami», — skazała krynica.

Donald Tramp rasparadziŭsia prypynić pastaŭki vajskovaj dapamohi ZŠA Ukrainie paśla jahonaj svarki z prezidentam Ukrainy Uładzimiram Zialenskim. Adnak, vystupajučy ŭ Kanhresie 4 sakavika, Donald Tramp zajaviŭ, što Zialenski imkniecca da miru i paśla pačatku mirnych pieramovaŭ vajskovaja dapamoha moža być adnoŭlenaja.

Kamientary4

  • Žyhul
    05.03.2025
    Adkrytaja zdrada chaŭruśnikaŭ, dapamoha vorahu i haniebnaja staronka ŭ historyi Štataŭ.
  • Biełarus
    06.03.2025
    SŠA obriezali užie zakazannoje oružije dla Ukrainy po USAI, daleje vozmožno otklučat Starlink, a eto užie faktičieski priamaja vojennaja pomoŝ Moskvie.
    Eto užie nie słoviesno-dipłomatičieskije diejstvija, a priamoje sodiejstvije kriemlu. Śviaź, kak i łohistika eto fundamient luboj armii. Jeśli vy obrubajetie na vojnie komu-to śviaź, vy nie niejtralny, vy napriamuju sodiejstvujetie vtoroj vojuiuŝiej storonie. Tut nužno čietko ponimať, čto eto užie nie "niejtralitiet", a priamaja pomoŝ i sodiejstvije odnoj iz vojuiuŝich storon, t.ie. SŠA siejčas napriamuju pomohajet Rośsii.
  • Samy
    06.03.2025
    [Red. vydalena]

Ciapier čytajuć

Pierad sustrečaj z Uitkafam i Kušnieram Pucin zajaviŭ, što hatovy da vajny ź Jeŭropaj34

Pierad sustrečaj z Uitkafam i Kušnieram Pucin zajaviŭ, što hatovy da vajny ź Jeŭropaj

Usie naviny →
Usie naviny

Jakija prafiesii buduć zapatrabavanyja ŭ Biełarusi najbližejšyja piać hadoŭ5

Daradca prezidenta Litvy nie vyklučaje, što dron u Biełaruś mahli zapuścić aktyvisty3

U Ńju-Jorku pačynajecca praces nad Łuidžy Mandžonie. Jaho abvinavačvajuć u zabojstvie kiraŭnika strachavoj kampanii, jakoje ŭschvalavała ZŠA2

Naŭrocki: Z maskalami damoŭlenaściaŭ być nie moža54

Pradstaŭnica MZS Litvy: Dziejańni Biełarusi — sproba prykryć ułasnuju złamysnuju dziejnaść2

Dopis pjanaha viciebčuka, jaki raskazaŭ, što idzie dadomu, nabraŭ 650 tysiač prahladaŭ — sačyŭ uvieś ruskamoŭny treds6

Pamiatajecie čynoŭnika, jakoha kreatyŭna admazali ad zabojstva čałavieka na palavańni? Jon admazaŭsia znoŭ9

U Azierbajdžanie aryštavany lidar apazicyi Ali Kierymli

Kudy i za kolki možna palacieć ź Minska na Novy hod1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Pierad sustrečaj z Uitkafam i Kušnieram Pucin zajaviŭ, što hatovy da vajny ź Jeŭropaj34

Pierad sustrečaj z Uitkafam i Kušnieram Pucin zajaviŭ, što hatovy da vajny ź Jeŭropaj

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić