Śviatłana Hieorhijeŭna Jaŭsiejeva pamierła 7 studzienia na 93-m hodzie žyćcia.

Śviatłana Jaŭsiejeva naradziłasia ŭ 1932 hodzie ŭ siamji vajskoŭca, atrymała adukacyju ŭ Taškienckim piedahahičnym instytucie i Litaraturnym instytucie imia Horkaha. Naležała da paetak-šaścidziasiatnic.
Napisała knihi «Žančyna pad jabłyniaj» (debiut u litaratury), «Miesiac», «Kliču!», «Jeŭraazija», «Apošniaje raźvitańnie», «Šukaju čałavieka».
Z 1962 hoda Śviatłana Jaŭsiejeva žyła ŭ Minsku, bo vyjšła zamuž za biełaruskaha piśmieńnika Artura Volskaha.
U Biełarusi pierakładała na ruskuju movu vieršy kłasikaŭ biełaruskaj litaratury: Janki Kupały, Jakuba Kołasa, Maksima Tanka i inšych.
Uładzimir Niaklajeŭ kazaŭ pra jaje: «Śviatłana Jaŭsiejeva, jakaja pryjechała z Maskvy ŭ Minsk, davoli chutka stała nie stolki ruskim, kolki biełaruskim paetam, jakaja pisała na ruskaj movie».
«Kaliści jaje imia vyhukvałasia na adnych scenach z Achmadulinaj i Kazakovaj, Jeŭtušenkam i Vaźniasienskim. Joj pryśviačali vieršy Śviatłoŭ i Samojłaŭ. Ciapier u siecivie možna ź ciažkaściu adšukać dziasiatak vieršaŭ Jaŭsiejevaj. Apošnija ź plejady šaścidziasiatnikaŭ pakidajuć nas», — adznačyŭ u svaim TH-kanale piśmieńnik Michaił Hundaryn.
-
Pryckieraŭskaja premija 2026 hoda dastałasia čylijcu, jaki stvaraje miražy. Jaho estetyka krochkaści pieramahła manumientalny pafas
-
Minskaja mastačka kaža, što 10 hadoŭ tamu ŭ jaje zabrała karciny kuratarka vystavy — i dahetul nie viarnuła. A sama emihravała
-
Ultymatum Pucinu z łaźni i abmierkavańnie burhieraŭ. Novyja parodyi na Łukašenku rvuć instahram
Kamientary