Hramadstva

«Sa mnoj było piać biełarusaŭ, nie prajšoŭ nichto». Mikita Miełkazioraŭ raskazaŭ, jak jaho nie puścili va Ukrainu

Mikita Miełkazioraŭ siońnia lacieŭ u Kijeŭ, kab źniać dva vypuski dla svajho kanała. Adnak u aeraporcie «Baryspal» jaho čakała niespadziavanka: šeść hadzin u śpiecyjalnym adstojniku i admova va ŭjeździe. Błohier raskazaŭ «Našaj Nivie» padrabiaznaści historyi.

«Ja jechaŭ pracavać va Ukrainu. U mianie byli zapłanavanyja dźvie razmovy na paniadziełak i aŭtorak, — raskazaŭ Mikita. — Ja razumieŭ, što miaža ŭ mianie budzie z prykołami. Učora naša kaleha Saša Kvitkievič taksama doŭha prachodziła miažu. Ale jana kazała, što heta zaniało ŭ jaje dźvie hadziny. Spadziavaŭsia, što budzie toje, samaje, uziaŭ sabie ježy i vady. Usio, sieŭ čakać.

Pieršyja try hadziny ja trymaŭsia vielmi dobra, mnie padajecca. A paśla, biezumoŭna, stamiŭsia. Sa mnoj u samalocie było piać biełarusaŭ, usich nie puścili. Mnie admovili apošniamu».

U pastanovie ab admovie, jakuju ŭručyli Mikicie, tłumačeńnie vielmi dziŭnaje: «Niama dastatkovaha finansavaha zabieśpiačeńnia na pieryjad zapłanavanaha znachodžańnia i dla viartańnia ŭ dziaržavu pachodžańnia, albo tranzitu ŭ treciuju dziaržavu».

Mikita kaža, što ŭkrainskija pamiežniki prosta nie znajšli inšych pryčyn.

«Vielmi dobra mnie ŭśmichałasia dziaŭčynka-pamiežnica. Potym jana spytałasia: «Kolki ŭ vas jość hrošaj?» Ja nazvaŭ sumu, što jość u mianie na kartcy, i dadaŭ, što z saboj najaŭnymi ŭ mianie 50 złotych. Padajecca, dziaŭčo i začapiłasia za 50 złotych, — ličyć Mikita. — Tam byli davoli doŭhija pieramovy. Jany telefanavali chłapcam z majoj kamandy, jany kazali, što heta naš, maŭlaŭ, usio narmalna. Ale takoje adčuvańnie, što nie znajšli padstavy admović i prydumali historyju pra hrošy».

Pakul Mikita čakaŭ rašeńnia ad ukrainskich pahraničnikaŭ, jon prapuściŭ samalot u Varšavu, jaki moh by advieźci jaho nazad za košt kampanii.

«Druhi samalot u mianie budzie tolki zaŭtra, — kaža Mikita. — Ale ja nabyŭ kvitok i voś zaraz palaču ŭ Krakaŭ. Chacieŭ Kijeŭ, a atrymałasia ŭ Krakaŭ. U aeraporcie ja pravieŭ u vyniku 10 hadzin».

Ci značyć heta zabarona, što Mikitu ciapier nielha va Ukrainu? Zusim nie.

«Heta zabarona razavaja, nie nazaŭždy. Mnie prapanavali pasprabavać prylacieć praz dva dni, ale niešta mnie nie vielmi chočacca», — kaža jon.

Čytajcie jašče:

Jak pierasiakać ukrainskuju miažu ŭ novych umovach? Parady ad Biełaruskaha doma va Ukrainie

Aŭtara YouTube-kanała «Žyćcio-Malina» Mikitu Miełkaziorava nie ŭpuścili va Ukrainu

«Nie puścili mianie i dvuch rasijan». Biełarusaŭ stroha praviarajuć ukrainskija pamiežniki, niekatorym zabaraniajuć ujezd

Kamientary

Ciapier čytajuć

U Aleksandryi Łukašenka pasadziŭ da siabie 23‑hadovuju pryhažuniu25

U Aleksandryi Łukašenka pasadziŭ da siabie 23‑hadovuju pryhažuniu

Usie naviny →
Usie naviny

Dziaŭčyna ŭ Homieli schadziła da stamatołaha i była ŭražanaja canoj. Paśla publičnaha skandału canu źnizili11

25‑hadovy futbalist zbornaj PAR pamior paśla viartańnia z čempijanatu śvietu1

U Iranie ŭskłali adkaznaść za ŭdar pa sudnach u Armuzskim pralivie na «niepadkantrolnyja elemienty»1

Pry raskopkach kala Safii ŭ Połacku znajšli frahmienty ściany XII stahodździa

Kab sačyć za pastaŭkami zbroi Ukrainie, Rasija ŭzłomvaje cyvilnyja kamiery ŭ Jeŭropie1

«A potym čuju voklič kantralora: «Puškin, ty što daŭbanuŭsia?». Mikałaj Dziadok raskazaŭ pra apošnija dni Alesia Puškina ŭ turmie3

Ajatała Chamieniei paabiacaŭ adpomścić za baćku i inšych achviar vajny6

Biełarusa zabili ŭ Padmaskoŭi za toje, što hučna chrop5

«Biełpošta» ŭvodzić płatu za mižnarodnyja pieravody1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

U Aleksandryi Łukašenka pasadziŭ da siabie 23‑hadovuju pryhažuniu25

U Aleksandryi Łukašenka pasadziŭ da siabie 23‑hadovuju pryhažuniu

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić