Hramadstva4040

Zisier: My bolš nie chočam, kab Čudziancoŭ pracavaŭ u nas. Čudziancoŭ: Rychtuju sud z «Našaj Nivaj»

Čašu ciarpieńnia ŭłaśnika partała Tut.baj pierapoŭniłasia, kali ŭ Fejsbuku źjavilisia novyja pryntskryny z čarhovymi niecenzurnymi zvadami reparciora Čudziancova (Zujeva) ź jahonymi błohierami-apanientami.

«Nam tožie očień žal s nim rasstavaťsia (potomu i dali včiera poślednij šans), no my bolšie nie chotim, čtoby on rabotał u nas, i nie za jeho prošłoje, a za jeho nastojaŝieje», — z horyčču pryznaŭ Jury Zisier u časie anłajn-kanfierencyi ź internaŭtami 28 lutaha.

Sam Čudziancoŭ adnaviŭ svoj raniej vydaleny akaŭnt u Fejsbuku i tam rubicca sa svaimi niemiezidami.

«I, kstati, «Naša niva» užie možiet načinať hotoviťsia k sudiebnomu isku, — pahražaje jon.
— Pričina — publikacija kleviety v otnošienii mienia i razhłašienija śviedienij o častnoj žiźni hraždanina. Nie pierieklučajtieś. Budiet intieriesno».

Nahadajem, usio pačałosia z zajavy: «Budu otkrovienien: vopros, skolko ja zarabotaju v śledujuŝiem miesiacie i čiem budu kormiť svoju sieḿju, vołnujet mienia kuda bolšie, čiem kakije-to tam politzaklučionnyje,
kotoryje, budiem už otkrovienny, sami očień staratielno naryvaliś, čtoby takovymi stať», — heta napisaŭ u svaim Fejsbuku žurnalist Tut.baja Uładzimir Čudziancoŭ 24 lutaha. Takim čynam jon abaraniaŭ pazicyju svajho pracadaŭcy Juryja Zisiera ŭ jahonaj palemicy z redaktarkaj Chartyi-97 Natallaj Radzinaj.

Hetyja zajavy začapili błohieraŭ i tamu, što jany «da bolu štości nahadali» i tamu, što zusim niadaŭna Čudziancoŭ zajmaŭ dyjamietralna supraćlehłuju pazicyju. U 2011 jon havaryŭ i pisaŭ ab patrebie ekanamičnych sankcyj, bo «bić treba pa samym balučym miescy».
Jon taksama kazaŭ, što «ŭ narmalnaha čałavieka duša balić za kožnaha palitviaźnia ŭ śviecie». I navat pravakatyŭna śćviardžaŭ, što pryčyna spadu «maŭklivych pratestaŭ» u tym, što «my znoŭ sprabujem iści biazzbrojnymi suprać uzbrojenych».

Ciapier ža Čudziancoŭ pisaŭ: «Krutimsia, raźvivajemsia, rastiom i otlično zarabatyvajem, niesmotria na «krovavuju diktaturu», kotoraja na samom diele nie takaja už diktatura i nie takaja už krovavaja».

Dyk chu iz mistar Čudziancoŭ? — zadaŭsia pytańniem błohier Chviedar Paŭlučenka.

Paŭlučenka ŭrešcie znajšoŭ: akazvajecca, ludzi mała viedajuć pra Čudziancova, bo Čudziancoŭ nie zaŭždy byŭ… Čudziancovym. Raniej jon pisaŭ pad proźviščam Zujeŭ. Pryčym Zujeŭ apublikavaŭ paklopnicki artykuł na adnaho ź lidaraŭ apazicyi, Hienadzia Karpienku. Karpienka praz 3 hady paśla taho pamre ad infarktu.

U adkaz na vykryćci Čudziancoŭ macierna abłajaŭ šerah svaich krytykaŭ.

Pracadaŭca Čudziancova Juryj Zisier zreahavaŭ na kantraviersiju imhnienna. Jon prynios prabačeńni za Čudziancova, ale paabiacaŭ nie zvalniać jaho.

«Spadarstva, ja taksama nie zaŭsiody zhodny z tym, što piša sp. Čudziancoŭ. Mnohija jaho vykazvańni ja nie padzialaju. Ale zvalniać jaho «za bijahrafiju» my ličym jak minimum niepravamiernym. Siońnia Uładzimir pakajaŭsia pierad top-menedžarami Tut.by i atrymaŭ apošniaje kitajskaje papiaredžańnie.

Dasiahnuta damoŭlenaść, što pry paŭtory padobnych epizodaŭ jon napiša zajavu ab sychodzie. Pohlady ludziej majuć tendencyju evalucyjanavać».
Adnak novyja vybryki vyklikali bolš žorstkuju reakcyju sp.Zisiera.

Kamientary40

Ciapier čytajuć

Były pamočnik Łukašenki Ihar Bryło pryznaŭ, što nabraŭ chabaraŭ na $2 miljony

Były pamočnik Łukašenki Ihar Bryło pryznaŭ, što nabraŭ chabaraŭ na $2 miljony

Usie naviny →
Usie naviny

Minčuki ŭ čacie paskardzilisia na pracu palikliniki. Prapahanda abvinavaciła ŭ čerhach samich naviedvalnikaŭ10

Pamiatajecie biazdomnuju žančynu, jakoj błohier-padletak kupiŭ kvateru? Zdajecca, u hetaj historyi nie budzie chepi-endu10

Što narod dumaje pra «Małočnuju spravu»? Voś vykazvańni ludziej4

Rasijski samalot-vyviednik zaŭvažyli nad Bałtyjskim moram — Hiermanija padymała źniščalniki6

U Biełarusi pradajuć 24‑hadovuju BMW pa canie kvatery ŭ Minsku. Za što takija hrošy?8

Estonija sklikaje pasiadžeńnie Rady biaśpieki AAN z-za rasijskich źniščalnikaŭ, jakija parušyli jaje pavietranuju prastoru5

Rasija ŭdaskanaliła ataki dronami — zabiaśpiečvać tył ukraincam stanovicca ciažej2

Biełaruska Maryja Žodzik pryniesła Polščy adziny miedal na čempijanacie śvietu pa lohkaj atletycy — srebra23

Vialikabrytanija, Kanada i Aŭstralija pryznali Paleścinu12

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Były pamočnik Łukašenki Ihar Bryło pryznaŭ, što nabraŭ chabaraŭ na $2 miljony

Były pamočnik Łukašenki Ihar Bryło pryznaŭ, što nabraŭ chabaraŭ na $2 miljony

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić