Źmicier Daškievič skazaŭ, što treba rabić biełarusam zaraz, kab kraina stała svabodnaj i niezaležnaj
«Hetaha b było dastatkova dla taho, kab nad nami nie panavała akupacyjnaja administracyja».

U novym vypusku prajekta «TOK» były palitviazień i lidar «Maładoha frontu» Źmicier Daškievič padkreśliŭ: padziei 2020 hoda stali momantam naradžeńnia biełaruskaj nacyi, ale ciapier jana pavinna staleć i raźvivacca. Na dumku Daškieviča, hety rost niemahčymy biez hłybokaha asensavańnia minułaha i, najpierš, razumieńnia vyklučnaj značnaści biełaruskaj movy.
«Nie pakidajcie movy našaj, kab nie ŭmiorli», — cytuje Daškievič słovy Franciška Bahuševiča i sa škadavańniem zaŭvažaje, što praces pierachodu na rodnuju movu navat siarod biełarusaŭ u vyhnańni idzie vielmi pavolna.
Były palitviazień pryvodzić prykład svajoj znajomaj, jakaja paśla 2020‑ha hoda źjechała va Ukrainu:
«Jany pajechali va Ukrainu, spakojna addali dziaciej va ŭkrainskuju škołu, jany spakojna tam vučacca, usio razumiejuć. A mnohija-mnohija biełarusy piščom leźli, kab pajści ŭ ruskija škoły i vučycca na ruskaj movie. I kolki im Pucin nie dakazvaje, što dzie ruskaja mova — tam i ruski mir, jany hetaha nie razumiejuć. I pry hetym mnohija ź ich chočuć kiravać Biełaruśsiu».
Na pohlad byłoha palitviaźnia, kali b biełarusy zahavaryli na svajoj movie, hetaha «było b nie prosta dastatkova dla samazachavańnia».
«Heta b było dastatkova dla taho, kab Biełaruś stała svabodnaj i niezaležnaj. Dastatkova dla taho, kab nad nami nie panavała akupacyjnaja administracyja, z-za jakoj ciapier ludzi pakutujuć u vyhnańni i z-za jakoj mnohija ŭ Biełarusi siadziać i čakajuć — pryjduć ci nie pryjduć».
Na pytańnie Nasty Roŭdy, ci zmahli b łukašysty ŭtrymacca pry ŭładzie, kali b biełarusy byli moŭna niezaležnymi, Źmicier adkazaŭ kateharyčna:
«Heta absalutna niemahčyma. Bolšaść, absalutnaja bolšaść pradstaŭnikoŭ siłavych struktur, jakich ja bačyŭ u kabinietach — heta adepty ruskaha śvietu. U padaŭlalnaj bolšaści rasijski ściah u kabiniecie: u turemnych čynoŭnikaŭ, u musaŭskich čynoŭnikaŭ, u hubazikaŭskich karnikaŭ. (…)
Dla ich Biełaruś — heta niešta čužarodnaje. U ich Sajuznaja dziaržava ŭ mazhach i Maskva. A my, nu voś, praciahvajem tak kazać: lublu Biełaruś i biełaruskuju movu, ale budu razmaŭlać na ruskaj movie».
«Dzie ja, chto ja, dzie Biełaruś?» Źmicier Daškievič pasprabavaŭ adkazać na emihranckija pytańni
Daškievič pra Paźniaka: «Heta razburalnaja praca, jana demaralizuje, raźjadnoŭvaje». A Cichanoŭskaj jon zachaplajecca
«Hety chłopiec, vidać, padasłany — u jaho boty načyščanyja»: Sieviaryniec raskazaŭ historyju źjaŭleńnia Daškieviča ŭ «Maładym froncie»
U Vialikaj Miadźviadcy adšukali mahiłu brata Ihnata Damiejki. Pahladzicie, jak spaskudzili carkvu pobač, jakuju naviedvaŭ suśvietna viadomy navukoviec
Kamientary
«Jany pajechali va Ukrainu, spakojna addali dziaciej va ŭkrainskuju škołu, jany spakojna tam vučacca, usio razumiejuć. A mnohija-mnohija biełarusy piščom leźli, kab pajści ŭ ruskija škoły i vučycca na ruskaj movie. I kolki im Pucin nie dakazvaje, što dzie ruskaja mova — tam i ruski mir, jany hetaha nie razumiejuć. /
Niejki niedarečny prykład. Heta prykład taho, što biełarusy jakija zaŭhodna movy hatovyja zasvojvać, aby nie rodnuju biełaruskuju.
Jakaja roźnica, addajuć biełarusy dziaciej u ruskuju škołu, ukrainskuju, polskuju ci litoŭskuju škoły? Tam jany ŭsie stračvajuć svaju samaidentyfikacyju jak biełarusy. Voś u čym prablema.
Kali b Daškievič napisaŭ, što addali ŭ biełaruskamoŭnuju škołu, niachaj i onłajn ci niadzielnuju, ci na kursy biełaruskaj movy, to arhumient byŭ by zaličany.
«Heta b było dastatkova dla taho, kab Biełaruś stała svabodnaj i niezaležnaj. Dastatkova dla taho, kab nad nami nie panavała akupacyjnaja administracyja, z-za jakoj ciapier ludzi pakutujuć u vyhnańni i z-za jakoj mnohija ŭ Biełarusi siadziać i čakajuć — pryjduć ci nie pryjduć»./
Taksama niedarečna. Kab zachavacca jak nacyja - tak, abaviazkova havaryć na svajoj movie. Kab pazbavicca ad režymu nie dastatkova. Prykład - Paŭnočnaja Kareja.
Nacyja zachavanaja, usie havorać na svajoj movie. Režym nikudy nie padzieŭsia i nie źbirajecca.
Dla taho, kab pazbavicca ad akupacyjnaj administracyi patrebnyja siłavyja mietady ŭździejańnia z metaj deakupacyi.