Vajna1010

Paśla rasijskich udaraŭ va Ukrainie nie zastałosia nivodnaj cełaj elektrastancyi

Paśla rasijskich udaraŭ va Ukrainie nie zastałosia nivodnaj elektrastancyi, jakaja b nie paciarpieła. Pra heta zajaviŭ niadaŭna pryznačany na pasadu ministr enierhietyki krainy Dzianis Šmyhal.

Pałatka abahrevu ŭ Kijevie. Fota: Dziaržaŭnaja słužba pa nadzvyčajnych situacyjach

Pavodle słoŭ Dzianisa Šmyhala, tolki za minuły hod pa enierhietyčnaj infrastruktury Ukrainy było naniesiena 612 naŭmysnych kambinavanych udaraŭ, a ciapier ataki adbyvajucca amal štodnia. U vyniku vyviedzienyja sa stroju tysiačy miehavat mahutnaściaŭ.

Niahledziačy na heta, enierhasistema Ukrainy ŭsio jašče funkcyjanuje jak adzinaje cełaje, adnak u krainie dziejničajuć žorstkija abmiežavańni na spažyvańnie elektraenierhii. Najbolš ciažkaja situacyja nazirajecca ŭ Kijevie, a taksama ŭ Adeskaj, Dnieprapiatroŭskaj, Charkaŭskaj i inšych pryfrantavych abłaściach.

Šmyhal adznačyŭ, što Ukraina aktyŭna supracoŭničaje ź mižnarodnymi partniorami, zakuplajučy hienieratary, akumulatary, transfarmatary i inšaje abstalavańnie dla adnaŭleńnia. Da ramontnych rabot pryciahnuta bolš za 15 tysiač śpiecyjalistaŭ, jakija pracujuć kruhłasutačna. Akramia taho, kraina naroščvaje impart elektraenierhii ź Jeŭrapiejskaha Sajuza. Pavodle ministra, Rasija raźličvaje złamać Ukrainu praz enierhietyčny terop, ale ŭłady ŭśviedamlajuć maštab pahroz i reahujuć apieratyŭna.

Na minułym tydni paśla masiravanych abstrełaŭ u Kijevie bieź ciapła i elektryčnaści zastalisia kala šaści tysiač damoŭ — amal pałova šmatpaviarchovaha žylla. U noč na 13 studzienia deficyt elektraenierhii ŭ stalicy byŭ nastolki vostrym, što jaje nie chapała navat dla krytyčnaj infrastruktury. Pa stanie na viečar 15 studzienia bieź śviatła zastavalisia kala 300 damoŭ.

Pavodle acenak Jeŭrasajuza, kali ataki praciahnucca z takoj ža intensiŭnaściu, cełyja levabiarežnyja rehijony Ukrainy, dzie da pačatku poŭnamaštabnaj vajny žyło kala 15 miljonaŭ čałaviek, mohuć całkam stracić dostup da elektraenierhii. Ukrainskija enierhakampanii raniej zajaŭlali, što resursaŭ dla ramontu paškodžanych stancyj praktyčna nie zastałosia. Na hetym fonie kiraŭnik MZS Ukrainy Andrej Sibiha abviaściŭ pra sklikańnie tak zvanaha «enierhietyčnaha Ramštajna», pryśviečanaha ŭmacavańniu enierhietyčnaj infrastruktury krainy.

Kamientary10

  • Maskoŭskija demany
    16.01.2026
    Rasieja nie viadzie vajnu va Ŭkrainie — tam jana ździajśniaje hienacyd. Jana choča zrabić Ukrainu nieprydatnaj dla žyćcia, kab zabivać ukraincaŭ choładam i hoładam.
  • K istokam
    16.01.2026
    [Red. vydalena]
  • AES
    16.01.2026
    AES - nia ES?

Ciapier čytajuć

Džefry Epštejn niekalki razoŭ atrymlivaŭ vizu ŭ Biełaruś. I dakładna naviedvaŭ našuju krainu7

Džefry Epštejn niekalki razoŭ atrymlivaŭ vizu ŭ Biełaruś. I dakładna naviedvaŭ našuju krainu

Usie naviny →
Usie naviny

Biełaruskija dalnabojščyki masava cikaviacca «pašpartami RR». Voś jak taki pašpart robicca14

Apublikavany try miljony fajłaŭ Epštejna: što novaha i ci buduć jašče?10

«My ŭkłali ŭ Biełaruś miljon dalaraŭ». 94‑hadovaja Nadzieja Zaprudnik — pra luboŭ da krainy, žyćcio ŭ Druhuju suśvietnuju i vyprabavańni biełarusaŭ9

Mierc vystupiŭ suprać nakiravańnia miratvorcaŭ va Ukrainu pad jeŭrapiejskim ściaham3

Dziasiatki damoŭ zastalisia ŭ Viciebsku biez aciapleńnia i haračaj vady3

Saudaŭskaja Aravija niepublična padtrymała mahčymy ŭdar ZŠA pa Iranie1

Luksavyja brendy stracili miljony klijentaŭ — u asnoŭnym heta moładź3

U Baranavičach vylepili sa śniehu vialikaha kania ŭ palito FOTAFAKT5

Pamiatajecie biełarusku, jakaja žyła i viała biznes u Litvie, ale nienavidzieła krainu? Daviedalisia, što z fanatkaj Łukašenki ciapier24

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Džefry Epštejn niekalki razoŭ atrymlivaŭ vizu ŭ Biełaruś. I dakładna naviedvaŭ našuju krainu7

Džefry Epštejn niekalki razoŭ atrymlivaŭ vizu ŭ Biełaruś. I dakładna naviedvaŭ našuju krainu

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić