Hramadstva

Maryna Adamovič raskazała pra svaju razmovu sa Statkievičam na miažy

«I tady ja prosta … Prosta zakryčała: «Nie». Prosta zakryčała na ŭvieś hołas: «Nie».

Mikałaj Statkievič na biełaruska-litoŭskaj miažy, 11 vieraśnia 2025. Skrynšot z anłajn kamiery

U intervju LRT.lt Maryna Adamovič, žonka palityka i palitviaźnia Mikałaja Statkieviča, raspaviała pra pieršy zvanok muža za apošnija hady, zajavu ab źniknieńni i toje, čamu jon admoviŭsia źjazdžać ź Biełarusi.

«Naša Niva» pisała, što Mikałaj Statkievič viarnuŭsia ŭ kałoniju ŭ Hłybokim, ale žonka palityka Maryna Adamovič padkreślivaje: dakładnych źviestak pra heta niama.

Adamovič padała zajavu ab źniknieńni muža, ale reakcyi siłavikoŭ nie było: ich bolš cikavili detali zvankoŭ, čym fakt źniknieńnia palityka.

Pra vyzvaleńnie Statkieviča joj paviedamiŭ syn Juryj. Maryna ŭspaminaje šok i kryk «nie», a zatym ščaście ad mahčymaści znoŭ pačuć jaho hołas.

Statkievič nazvaŭ svoj šlach «darohaj u adzin kaniec» i admoviŭsia źjazdžać ź Biełarusi. «Z krainy vyvoziać adnych patryjotaŭ, što ź joj budzie?»

«Na žal, mnie ničoha nie viadoma pra toje, dzie ciapier Mikałaj. Mnohija ludzi źviarnulisia da mianie z nahody infarmacyi ŭ adnym sa ŚMI, što jaho viarnuli ŭ Hłybokaje. Heta moža być praŭdaj, tamu što Mikałaj sam mierkavaŭ, što jaho mohuć viarnuć u Hłybokaje. Ale dakładnaść krynicy paćvierdzić nijakim čynam niemahčyma», — kaža Maryna Adamovič.

Na jaje dumku, jość padstavy sumniavacca ŭ dakładnaści hetaj infarmacyi.

«Za 2 hady i 7 miesiacaŭ inkamunikada nikomu nie ŭdałosia atrymać nijakaj infarmacyi pra Mikałaja, pra jaho stan, pra toje, što ź im adbyvajecca. I raptam u takija karotkija terminy my atrymlivajem infarmacyju, što jaho viarnuli ŭ kałoniju ŭ Hłybokaje. Vidavočna, heta kamuści treba», — ličyć Adamovič.

Sproba Maryny paćvierdzić źviestki pra miescaznachodžańnie muža naŭprost u kałonii ŭ Hłybokim nie pryniesła vyniku.

«Tradycyjna ŭžo pa telefonie ŭ Hłybokim nichto nijakaj infarmacyi nie daje. Kažuć: «Adkul my viedajem, što vy jaho žonka? Pryjazdžajcie»», — raspaviadaje žančyna.

U niadzielu ŭviečary žonka źnikłaha na biełaruska-litoŭskaj miažy palityka padała zajavu ab źniknieńni čałavieka ŭ milicyju, vykłaŭšy ŭsie abstaviny, pry jakich suviaź ź Mikałajem Statkievičam abarvałasia. Adkazu jana nie atrymała.

Jana ŭdakładniaje, što praces zaniaŭ šmat času, i supracoŭnikaŭ bolš za ŭsio cikaviła nie źniknieńnie muža, a detali zvankoŭ ź miažy.

«Ja dumaju, što ŭ abstavinach, kali jość mnostva śviedčańniaŭ, u tym liku z kamier videanazirańnia, napeŭna, niejkija inšyja temy pavinny byli być bolš padrabiazna aśvietleny, a nie toje, ź jakoha telefona jon telefanavaŭ», — padkreślivaje Adamovič.

Maryna daviedałasia pra vyzvaleńnie muža ad syna Juryja, pakolki znachodziłasia za miežami Biełarusi.

«Mikałaj nie zmoh da mianie datelefanavacca. Zaŭsiody było tak: jak tolki jon akazvajecca na voli, navat kali heta voś takaja «svaboda», pieršaje, što jon robić — telefanuje mnie, prosić u kaho-niebudź telefon i telefanuje. Navat kali havorka idzie pra sutki, i ja čamuści nie mahła jaho sustreć ci prosta nie viedała, dzie jaho sustrakać. Nie zaŭsiody ž heta adbyvałasia pablizu: časam vyvozili ŭ RAUS, časam i kudyści dalej. Nie datelefanavaŭšysia mnie, jon patelefanavaŭ majmu synu, i ŭžo Jura źviazaŭsia sa mnoj», — raspaviadaje jana.

Pieršyja emocyi, uspaminaje Maryna, byli niečakanymi: syn zakryčaŭ joj pa-biełarusku: «Jon viartajecca, jon viartajecca ŭ Biełaruś».

«Ja nie mahła adrazu zrazumieć naohuł, pra kaho, pra što idzie havorka. To bok, heta było vielmi niečakana. I jon tady prakryčaŭ, što Mikałaja vyzvalili, i jon viartajecca ŭ Biełaruś. I tady ja prosta … Prosta zakryčała: «Nie». Prosta zakryčała na ŭvieś hołas: «Nie», — dadaje jana.

Nie zdoleŭšy źviazacca naŭprost, jana ŭziała telefon u dziaŭčyny pobač, pradyktavała numar synu, i Juryj złučyŭ ich ź Mikałajem. Kali im udałosia pačuć hałasy adno adnaho, pieršaj emocyjaj, pa jaje słovach, stała ščaście.

«Jon paćvierdziŭ, što ź lutaha [2023 hoda] u jaho adsutničała niejkaja suviaź. Ale jon praciahvaŭ mnie pisać, jak i ja jamu. I jon ni siekundy nie sumniavaŭsia, jak i ja, što my praciahvajem padtrymlivać adno adnaho. Nie budu kazać pra našy asabistyja pačućci, pra słovy, jakija my skazali adno adnamu. Ale jon paśpieŭ skazać, što viartajecca ŭ Biełaruś. Ja skazała: «Nu dačakajsia mianie, kali łaska, pačakaj mianie. Ja tak chaču ciabie abniać, ja tak daŭno ciabie nie bačyła». Jon skazaŭ: «Heta niemahčyma, heta daroha ŭ adzin kaniec». Heta značyć, jon nie moh by zastavacca čakać, pakul ja dajedu», — raspaviadaje Maryna.

«Jon skazaŭ jašče pra toje, što pahladzieŭ: vyvoziać patryjotaŭ i spytaŭ: «A što tady budzie z hetaj krainaj?»

Nu, ułasna kažučy, bolš nam amal ničoha nie ŭdałosia skazać adno adnamu. Adzinaje, što jon skazaŭ mnie, jak jon turbavaŭsia, jak chvalavaŭsia za mianie ŭvieś hety čas».

Rašeńnie Mikałaja Statkieviča nie pakidać Biełaruś, pa słovach Maryny Adamovič, akazałasia vielmi pradkazalnym i vidavočnym. Tamu jana macniej za ŭsio bajałasia mienavita takoha raźvićcia padziej.

«U mianie nie było nijakich sumnievaŭ, što ŭ vypadku sprobaŭ departacyi Mikałaj zrobić usio, kab viarnucca ŭ Biełaruś. A paśla hetaha, vidavočna, jaho vyzvaleńnie stanie ŭžo bolš prablematyčnym. Moža być, tamu ja i kryčała «Nie», pačuŭšy, što jaho sprabujuć vyvieźci, a jon viartajecca», — padkreślivaje žonka palityka.

«Jon zaŭsiody ličyŭ, što lubyja kaštoŭnaści, lubyja pierakanańni kaštujuć roŭna stolki, kolki čałaviek za ich hatovy zapłacić — heta adno ź jaho bazavych pierakanańniaŭ. Kali čałaviek, jaki dekłaruje niejkija hramadska značnyja kaštoŭnaści, zatym pakazvaje hramadstvu, što dla jaho asabistaja biaśpieka važniej, to, jak praviła, adbyvajecca masavaja admova ad hetych kaštoŭnaściaŭ, ich nivielavańnie. Mikałaj hetaha nie moža dapuścić. Heta jašče adna z pryčyn, čamu jon zastaŭsia ŭ Biełarusi», — kaža Adamovič.

Pavodle jaje słoŭ, dla Statkieviča zaŭsiody było važna zachavać unutranuju svabodu, hodnaść i prava na ŭłasny vybar, a taksama «złamać hulniu» — zastacca subjektam, zachavać svabodnaje rašeńnie i zastacca ŭ krainie.

Maryna pryznajecca, što jak by jana ni staviłasia da hetaha rašeńnia, budzie zaŭsiody jaho padtrymlivać. «Voś u hetyja dni ja vielmi časta paŭtaraju: u 2015 hodzie, kali Mikałaj vyjšaŭ na volu, vielizarnaja kolkaść ludziej padychodziła da nas u horadzie, cisnuli jamu ruku, prasili zrabić sełfi. I vielmi mnohija pytalisia: «Nu vy ž nie źjedziecie? Vy ž nas nie pakiniecie?» Mikałaj kazaŭ: «Nie, ja nikudy nie pajedu», — uspaminaje jana.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Donald Tramp zajaviŭ, što Rasija i Ukraina pahadzilisia na enierhietyčnaje pieramirje12

Donald Tramp zajaviŭ, što Rasija i Ukraina pahadzilisia na enierhietyčnaje pieramirje

Usie naviny →
Usie naviny

Aleksijevič: Usie materyjały dla knihi pra kachańnie zastalisia ŭ Minsku12

U Słucku žančynu aštrafavali za pakinutyja kala śmietnicy dobraje adzieńnie i linoleum. Ludzi nie vytrymali, daviedaŭšysia pra heta28

U Kyrhyzstanie adnavili pošuki źnikłaha biełarusa. Dvuch alpinistaŭ užo znajšli miortvymi

120 hadoŭ tamu vyjšaŭ pieršy numar pieršaj lehalnaj biełaruskaj haziety7

Salisty Biełaruskaj opiery prajšli ŭ rasijskaje šou śpievaŭ — ale žury znajšło prorvu pamiž ich hałasami2

Navukoŭcy znajšli šeść zahadkavych struktur hłyboka ŭ nietrach Ziamli9

Junak z Buracii try hady maryŭ vajavać va Ukrainie. Padpisaŭ kantrakt na nastupny dzień paśla 18‑hodździa — i praz dva miesiacy zahinuŭ16

Donald Tusk dapuskaje pramyja rasijskija ŭdary pa terytoryi Polščy ŭ najbližejšy čas11

Kanada viadzie kułuarnyja pierahavory ab statusie asacyjavanaha siabra Jeŭrasajuza4

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Donald Tramp zajaviŭ, što Rasija i Ukraina pahadzilisia na enierhietyčnaje pieramirje12

Donald Tramp zajaviŭ, što Rasija i Ukraina pahadzilisia na enierhietyčnaje pieramirje

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić