ZŠA skarociać finansavańnie abarony jeŭrapiejskich krain, jakija miažujuć z Rasijaj
Vašynhton padšturchoŭvaje sajuźnikaŭ pa NATA płacić bolš za ŭłasnuju abaronu, pastupova zhortvajučy klučavyja prahramy dapamohi, piša The Financial Times.

Złučanyja Štaty płanujuć pastupova spynić prahramy dapamohi ŭ śfiery biaśpieki dla jeŭrapiejskich armij, raźmieščanych uzdoŭž miažy z Rasijaj. Ab hetym piša FT, spasyłajučysia na krynicy, znajomyja ź situacyjaj.
Hety krok źjaŭlajecca častkaj stratehii Vašynhtona, nakiravanaj na toje, kab prymusić jeŭrapiejskich sajuźnikaŭ brać na siabie bolšuju finansavuju adkaznaść za ŭłasnuju abaronu.
Jak piša FT, na minułym tydni pradstaŭniki Pientahona paviedamili jeŭrapiejskim dypłamatam, što ZŠA bolš nie buduć finansavać prahramy pa navučańni i asnaščeńni ŭzbrojenych sił va ŭschodniejeŭrapiejskich krainach, jakija ŭ vypadku kanfliktu z Rasijaj apynucca na pieradavoj.
Havorka idzie pra prahramu, viadomuju jak «raździeł 333». Choć vydatki pa joj pavinien uchvalać Kanhres ZŠA, administracyja prezidenta Trampa nie zaprasiła novych srodkaŭ na jaje praciah. Užo zaćvierdžanyja srodki buduć dastupnyja da kanca vieraśnia 2026 hoda.
Pradstaŭnik Biełaha doma zajaviŭ, što hetaje rašeńnie adpaviadaje namahańniam prezidenta Donalda Trampa «pierahledzieć i pieraraźmierkavać» zamiežnuju dapamohu i źviazana z ukazam, jaki jon padpisaŭ u pieršy dzień svajho znachodžańnia na pasadzie.
Pa słovach čynoŭnika, hetaje rašeńnie było ŭzhodniena ź jeŭrapiejcami i całkam adpaviadaje jak ukazu prezidenta, tak i jaho daŭniamu akcentu na toje, kab Jeŭropa samastojna kłapaciłasia pra svaju biaśpieku.
Vydańnie ŭdakładniaje, što zhortvańnie finansavańnia pa «raździele 333» zakranie prahramu z suśvietnym biudžetam bolš za 1 miljard dalaraŭ, što moža pryvieści da skaračeńnia sotniaŭ miljonaŭ dalaraŭ dapamohi dla krain, jakija miažujuć z Rasijaj.
Z 2018 pa 2022 hod na hetyja mety ŭ Jeŭropie było vydzielena $1,6 miljarda. Siarod asnoŭnych atrymalnikaŭ — Estonija, Łatvija i Litva.
Jak piša FT, pradstaŭniki Pientahona paviedamili pra skaračeńnie finansavańnia na sustrečy z dypłamatami ź dziasiatkaŭ jeŭrapiejskich krain. Charakterna, što na joj prysutničali navat pradstaŭniki tych dziaržaŭ, jakich hetaja dapamoha nie tyčycca. Jeŭrapiejskija ŭrady byli ździŭlenyja hetaj navinoj i zaraz sprabujuć atrymać ad Vašynhtona dadatkovyja tłumačeńni.
«Kali jany [ZŠA] buduć dziejničać stroha, heta budzie mieć vialikija nastupstvy», —
skazaŭ adzin ź jeŭrapiejskich dypłamataŭ, dadaŭšy, što heta adnaznačna zakranie NATA, bo častka srodkaŭ išła praz aljans.
Pry hetym, jak udakładniaje FT spasyłajučysia na krynicu, znajomuju z pytańniem, rašeńnie nie zakranie asobnuju amierykanskuju prahramu zamiežnaha vajennaha finansavańnia (Foreign Military Financing), jakaja dazvalaje krainam nabyvać vialikuju vajskovuju techniku, takuju jak źniščalniki, karabli i tanki.
Skaračeńnie dapamohi adbyvajecca na fonie imknieńnia Pientahona pieraaryjentavać abaronnyja resursy ZŠA na Inda-Cichaakijanski rehijon dla strymlivańnia Kitaja ŭ mahčymym kanflikcie z Tajvaniem.
Akramia taho, jak adznačaje FT, pad pahrozaj apynułasia i budučynia Bałtyjskaj inicyjatyvy ŭ halinie biaśpieki — asobnaj prahramy, stvoranaj u 2020 hodzie dla ŭmacavańnia armij Estonii, Łatvii i Litvy.
U minułym hodzie Kanhres uchvaliŭ 288 miljonaŭ dalaraŭ na padtrymku hetaj inicyjatyvy. U biudžecie na nastupny hod Bieły dom nie zaprasiŭ finansavańnia dla jaje. Asoba, znajomaja z hetym pytańniem, paviedamiła, što administracyja pierahladaje prahramu.
Kamientary
[Zredahavana]