Ad redakcyi136136

Nielehały? «Naša Niva» papała pad krytyku levych aktyvistaŭ za vykarystańnie vyrazu «nielehalnyja mihranty»

U suviazi z hetym, kali łaska, vykažyciesia ŭ apytancy pad artykułam, ci varta admovicca ad vykarystańnia takoha vyrazu.

Mihranty ŭ aeraporcie Minska padčas mihracyjnaha kryzisu 2021 hoda. Fota: AP Photo / Hussein Ibrahim

Adrazu zaŭvažym, što vyraz «nielehalnyja mihranty», «nielehały» ŭžyvajuć nie tolki «Naša Niva», ale i inšyja ŚMI, siarod jakich «Lusterka» i Bi-Bi-Si.

Levaja aktyvistka i pravaabaronca Maryna Kasinierava nas za heta raskrytykavała.

«U mianie ŭžo niama siłaŭ bačyć brydkuju ksienafobiju ŭ dačynieńni da ŭraźlivych hrup u miedyja, jakija pavinny prasoŭvać demakratyčnyja kaštoŭnaści (bo aŭtarytaryzmu najelisia nibyta?). Na fonie pratestaŭ u Amierycy kožny artykuł NN pra hety padziei supravadžajecca rytorykaj Trampa: «nielehały» i «nielehalnyja mihranty, — asudžaje Kasinierava. — Jakimi standartami ŭ žurnalistycy kirujecca NN, kali piša pra ŭraźlivyja hrupy? — pytajecca jana ŭ fejsbuku i dadaje. — Kali normaj źjaŭlajecca rasčałaviečvańnie inšych, to ksienafobija na ŭsich uzroŭniach budzie kvitnieć i pachnuć».

Jaje padtrymali chimik Siarhiej Biesarab, fiłosafka Volha Šparaha i fatohrafka Julija Daraškievič.

Muzyčny krytyk, piśmieńnica i žurnalistka Taćciana Zamiroŭskaja piša ŭ kamientarach u fejsbuku: «Vielmi sumna. Padčas pracy redaktaram sacsietak «Hołasu Amieryki» ja natreniravała ŭsiu redakcyju ŭrešcie NIKOLI nie vykarystoŭvać słoŭ «nielehały» i «nielehalnyja mihranty», bo heta rasčałaviečvańnie i pieranos jurydyčnych akaličnaściaŭ na asobu jak adziny jaje vyznačalnik, i prapanavała vakabular inšych słoŭ — «mihranty, što nielehalna pierajšli miažu», «mihranty, što nielehalna pracujuć», «mihranty, znachodžańnie jakich u ZŠA ličycca ŭładami nielehalnym», to bok, prymietnik hety možna prystasoŭvać da abjektu ci da dziejańnia, ale nie da žyvoha čałavieka. Usie spracavała, nikoli my takoha nie pisali. Nu, i nas urešcie začynili, karaciej)))»

Nie ŭsie takoje mierkavańnie padzialajuć. Fiłosaf Piotra Rudkoŭski piarečyć: «Nielehalnyja imihranty», anałahična jak «bieźbiletniki», «biazdomnyja», «biespracoŭnyja» i h.d. — heta apisalnyja katehoryi, razhornutaja forma jakich była «Asoby, jakija nielehalna pierasiekli dziaržaŭnuju miažu», «Asoby, jakija jeździać publičnym transpartam bieź bileta». U kahoś takija vyrazy mohuć vyklikać admoŭnyja asacyjacyi, u inšych — nie. Toje, jakija asacyjacyi ŭ kaho vyklikaje, zaležyć ad ustanovak i emacyjnaha stanu čytača/słuchača». Rudkoŭski uzhadaŭ taksama svaju daŭniuju palemiku z pravaabaroncami z Human Constanta na hetuju temu.

«Słova «złačyniec» u dačynieńni da taho, chto ŭčyniŭ złačynstva — mova varožaści?» — iranizuje inšy kamientatar.

Što da nas, to «Naša Niva» ŭžyvaje vyraz «nielehalnyja mihranty», tamu što jon jasny i jomista akreślivaje tych mihrantaŭ, jakija prybyli ŭ tuju ci inšuju krainu bieź nieabchodnych dla taho dakumientaŭ — biez anijakaha namieru kahości źniavažyć.

Na našu dumku, vyrazy kštałtu «mihranty, znachodžańnie jakich ličycca ŭładami nielehalnym» zadoŭhija i niedarečnyja.

Ale my chacieli b spytacca vašaha mierkavańnia. Jak vy, čytačy, miarkujecie, ci varta zabaranić vyraz «nielehalnyja mihranty»? Prahałasujcie, kali łaska, u apytancy pad artykułam.

Apytanka

Kamientary136

  • Otlično!
    12.06.2025
    [Red. vydalena]
  • Alo
    12.06.2025
    Miascovy, a vot nielehalnyje biełorusskije mihranty, kotoryje biežali v Litvu-Polšu čieriez hranicu, inohda biez dokumientov vooobŝie, vas nie prinižajut?
  • PNCH
    12.06.2025
    Užo niama siłaŭ čuć hety lamant ad "aktyvistaŭ" i "pravaabaroncaŭ". Chopić! Nam nie patrebnyja hetyja plavuzhačy, jakija ni za što nie adkazvajuć i nieviadoma adkul atrymoŭvajuć zarobki. Pavinny być palityki, za jakich hałasujuć, i praŭniki, jakija viaduć prafiesijna jurydyčnyja spravy.
    Aktyvistaŭ roznych koleraŭ i stupieni levaty šmat, a my pavinny nazyvać rečy svaimi imionami. Nie prosta "nielehalnyja mihranty", a "złačynnaja zbroja ŭ rukoch fašystoŭskaj chunty Biełarusi i Rasiei". Nie źviartajem uvahi na plaskunoŭ jazykami!

Ciapier čytajuć

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie14

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie

Usie naviny →
Usie naviny

Zabojca ź Minska padpisaŭ kantrakt prosta ŭ rasijskaj kałonii. Pavajavać da pałonu atrymałasia dva dni2

Što tannaja nafta pryniasie Biełarusi?6

20‑hadovy minčuk advažna i pierpiendykularna vyjechaŭ pierad tramvajem4

Homielskaha pradprymalnika pryznali darmajedam, kali jon kvartał spracavaŭ biez prybytku6

«Ja paprasiła svaju siastru razdrukavać fotazdymki z majho akaŭnta i prysłać mnie ŭ kałoniju». Łarysa Ščyrakova raskazvaje pra fotasiesii ŭ etnastyli1

U Biełarusi zapracavaŭ miedpartał. Zaraz źviestki svajoj miedycynskaj karty možna prahladać anłajn7

Śpiłbierh vypuskaje «Dzień vykryćcia» — novy film pra inšapłanietnikaŭ4

Jak u Amierycy. U Babrujsku handlovy centr adčyniali z pompaj, pierarazańniem čyrvonaj stužki i šturmam dźviarej7

U Vieniesuele ŭ vyniku ziemlatrusu — bolš za 200 zahinułych, tysiačy ludziej ličacca źnikłymi bieź viestak1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie14

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić