Usiaho patrochu44

Ihar Karnialuk raskazaŭ, jak abhareŭ padčas kancertu na «Słavianskim bazary»

«Jon mianie ŭzarvaŭ. Ja siadžu za instrumientam — i taki pach absmalenaha kabana. Paśla kancertu mianie advieźli na chutkaj dapamozie».

Ihar Karnialuk Ihoŕ Kornieluk Igor Kornelyuk
Ihar Karnialuk. Skryn videa: poushiegitary / YouTube

Uradženiec Bresta, śpiavak Ihar Karnialuk raskazaŭ niekalki niezvyčajnych historyj, jakija adbylisia ź im padčas vystupleńniaŭ u Biełarusi.

«Ja, zdajecca, byŭ kali nie pieršy, to adzin ź pieršych artystaŭ, chto vystupaŭ u amfiteatry ŭ Viciebsku. Viečaram (…) praz ščylinku ŭ zasłonie ja baču piać tysiač čałaviek, jakija zapłacili pa try rubli, kab słuchać maje pieśni. U mianie pačałasia isteryka. Ja raspłakaŭsia. Mianie nie mohuć supakoić. Para pačynać. A ja nijak nie supakojvajusia. My zatrymali kancert chvilin na sorak. Potym ja vycier sopli i vyjšaŭ da instrumienta», — zhadaŭ Karnialuk u intervju na jutub-kanale «VIA «Pojuŝije hitary».

Ale kancert śpievaku i kampazitaru zapomniŭsia nie hetym. Pa jaho słovach, tady vielmi papularnym było vykarystańnie piratechniki na kancertach:

«Ja tady vielmi zachaplaŭsia. My tady hladzieli ŭsie hetyja klipy, «jak tam u ich». A tady heta byŭ čas, kali vielmi była papularnaj piratechnika na scenie. I ŭ mianie byŭ taki samapalny damarosły piratechnik. Jon, zaraza, nijak nie moh zapomnić, błytaŭ i [zapuskaŭ piratechniku] zaŭsiody, kali ja pamiž hetymi «chatabyčami» znachodžusia. Jany jašče nie ŭźlacieli — a ja adčuvaju, i rablu strašenny skačok u zad sceny.

Ale na pieradapošnim kancercie ŭ Viciebsku ja nie ŭbiarohsia. Jon mianie ŭzarvaŭ. Ja siadžu za instrumientam — i [adčuvaju] pach absmalenaha kabana, tamu što ŭ mianie i kaścium padhareŭ, i vałasy na hrudziach padhareli. Paśla kancertu mianie advieźli na chutkaj dapamozie. Tam namazali ŭsiakimi hetymi antyapiokavymi srodkami, niečym prakałoli», —

zhadvaje Karnialuk akaličnaści i dadaje, što rankam pierad apošnim kancertam na «Słavianskim bazary» ŭ Viciebsku ŭ jaho ad alerhii źmianiŭsia źniešni vyhlad:

«U mianie vusny byli jak u [amierykanskaha śpievaka] Pola Robsana. Voś takija! I znoŭ «chutkaja dapamoha». Alerhija. U mianie razdźmuła huby. Da viečara, zrazumieła, jany trochi zdźmulisia, ale Pol Robsan [u źniešnaści] čytaŭsia. (…) Ja pracavaŭ biez «pušak» i tak, kab tvar nie aśviatlaŭsia».

Kamientary4

  • r a d a r
    03.02.2025
    A što hety piersanaž zrabiu na nivie biełaruščyny? Ničoha
  • Tak i nado, sam vinovat
    03.02.2025
    Karnialuk uzhadvaje Viciebsk: Taaam dla mienia horit očaaah
  • Brest
    03.02.2025
    A čaho ty ŭvohule tudy jeździŭ? Mnie tvoj trajuradny brat raskazvaŭ, jak tabie pisali, a ty navat nie adkazaŭ

Ciapier čytajuć

«Hłavnoje»: chto staić za najbolšaj sietkaj rehijanalnych telehram-kanałaŭ Biełarusi. Jaje ślady viaduć u Rasiju4

«Hłavnoje»: chto staić za najbolšaj sietkaj rehijanalnych telehram-kanałaŭ Biełarusi. Jaje ślady viaduć u Rasiju

Usie naviny →
Usie naviny

Kolu Łukašenku zanieśli na došku honaru BDU15

U Minsku znajšli na vulicy niezvyčajnaha pavuka1

Iłan Mask vyrašyŭ adyści ad palityki i viarnucca da svaich prajektaŭ u kosmasie2

Rasija pačała ściahvać svaje vojski da miažy ŭ rajonie Charkava3

Admova ad makarony, bulby i chleba ŭsiaho dva dni na tydzień moža dać toj ža efiekt, što i intervalnaje haładańnie5

Na nastupnym tydni biełarusaŭ čakaje kamfortnaje nadvorje

Kandydat u prezidenty Polščy padčas teledebataŭ užyvaŭ stymulacyjnaje rečyva. Heta vyklikała vialiki rezanans18

Ispanskija navukoŭcy šukajuć ludziej, hatovych čatyry hady štodnia pić vino1

Stała viadoma, što moža ŭvajści ŭ 18-y jeŭrapiejski pakiet sankcyj suprać Rasii

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Hłavnoje»: chto staić za najbolšaj sietkaj rehijanalnych telehram-kanałaŭ Biełarusi. Jaje ślady viaduć u Rasiju4

«Hłavnoje»: chto staić za najbolšaj sietkaj rehijanalnych telehram-kanałaŭ Biełarusi. Jaje ślady viaduć u Rasiju

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić