Śviet44

Šef-kuchar. Što viadoma pra rasijanina, aryštavanaha ŭ Francyi za padrychtoŭku čahości žachlivaha padčas Alimpijady

Francuzskija śpiecsłužby, zdajecca, daŭno sačyli za hetym udzielnikam rasijskich realici-šou, jaki paŭtara dziasiatka hadoŭ tamu pierajechaŭ u Francyju vučycca na šef-kuchara. I voś jon čarhovy raz lacić u Paryž praz Turcyju, ale ŭ aeraporcie Stambuła napivajecca tak, što jaho nie puskajuć na rejs…

Nica napiaredadni adkryćcia Alimpijady-2024. Horad prymie šeść futbolnych matčaŭ. Fota AP Photo / Julio Cortez

Aŭtarytetnaje francuzskaje vydańnie Le Monde apublikavała cikavyja fakty pra 40-hadovaha hramadzianina Rasii, jakoha zatrymali ŭ Paryžy napiaredadni Alimpijady.

Vydańnie śćviardžaje, što mužčyna (jaho nazyvajuć K.) — supracoŭnik rasijskich śpiecsłužbaŭ. 21 lipienia K. aryštavali ŭ jahonaj paryžskaj kvatery. Jamu vystaŭlenaje abvinavačańnie ŭ padrychtoŭcy «aktaŭ destabilizacyi».

23 lipienia zaviali kryminalnuju spravu pa fakcie «pracy na zamiežnuju raźviedku z metaj pravakavańnia varožaści ŭ Francyi». Za ździajśnieńnie takoha pahražaje da 30 hadoŭ źniavoleńnia. U toj ža dzień K. vystavili abvinavačańnie, jaho źmiaścili ŭ śledčy izalatar.

Lie Monde adšukała reziume K. U im śćviardžałasia, što mužčyna spačatku byŭ partnioram u adnym z maskoŭskich inviestfondaŭ, a potym pracavaŭ u inšych finansavych kampanijach.

U pačatku 2010 hoda K. pierajazdžaje ŭ Francyju i niečakana mianiaje kirunak dziejnaści. Jon skončvaje paryžskuju kulinarnuju škołu i ŭ listapadzie 2011 hoda pierajazdžaje ŭ Kuršavel, dzie da sakavika 2012 hoda stažyrujecca ŭ hateli ź mišlenaŭskim restaranam.

Paśla hetaha mužčyna nabyvaje viadomaść jak udzielnik niekalkich realici i kulinarnych šou na rasijskim TV. Jon śćviardžaje, što pracuje «pryvatnym šef-kucharam», i raźmiaščaje kulinarnyja roliki ŭ sacyjalnych sietkach. Tam u jaho było niekalki tysiač padpisčykaŭ.

U toj ža čas isnavaŭ elektronny list, jaki K. 9 vieraśnia 2012 hoda napisaŭ uładalnicy kvatery, jakuju jon zdymaŭ. U im małady čałaviek paviedamlaje, što viarnuŭsia ŭ Maskvu pracavać u rasijskim uradzie. Ale, jak zaŭvažaje vydańnie, pra hetuju pracu ŭ reziume K. nie zhadvajecca.

U krasaviku hetaha hoda K. vyklikali ŭ Francyju na dzień hramadzianskaha navučańnia — adzin z abaviazkovych etapaŭ intehracyi imihrantaŭ va Francyi.

8 maja K. mieŭ vylecieć z Stambuła ŭ Paryž (z Maskvy ŭ Jeŭropu samaloty nie lotajuć), ale pierapiŭ i jaho nie puścili na bort. Tady jon pajechaŭ u Bałharyju, kab vylecieć adtul.

Jak piša Le Monde, pa darozie K. patelefanavaŭ svajmu šefu ŭ rasijskaj śpiecsłužbie. U čas razmovy jon, siarod inšaha, zajaviŭ, što «francuzy źbirajucca zababachać takuju cyrymoniju adkryćcia, jakoj jašče nie byvała».

Supracoŭniki Hałoŭnaha ŭpraŭleńnia ŭnutranaj biaśpieki (francuzskaja kontrvyviedka) sakretna abšukali kvateru K. I znajšli tam «dakumienty, jakija vyklikajuć zakłapočanaść z nahody jaho namieru arhanizavać mierapryjemstvy, jakija zmohuć pryvieści da destabilizacyi ŭ čas Alimpijskich hulniaŭ».

Ułady nie paviedamlajuć nijakich padrabiaznaściej ab tym, što płanavaŭ K. Tolki adznačajuć, što heta nie maje dačynieńnia da teraryzmu.

Vydańnie adznačaje, što napiaredadni Alimpijady było praviedziena bolš za miljon administracyjnych pravierak absłuhoŭvajučaha piersanału.

Ministr unutranych spraŭ Francyi Žerald Darmanen (Gérald Darmanin) zajaviŭ 23 lipienia ŭ intervju Paris Match, što 4360 čałaviek nie atrymali dopusku pracavać na Alimpijadzie.

Infarmacyjnaje ahienctva AFP u niadzielu paviedamiła ab adchileńni jašče 880 čałaviek z-za padazreńnia ŭ zamiežnym umiašańni (špijanažy, kibieratakach i inšym).

Kamientary4

  • Miech
    24.07.2024
    rom, u riuzkaha vańki jak zaŭsiody “nie fsio tak odnoznačno”
  • rom
    24.07.2024
    [Red. vydalena]
  • Štości Žachlivaje
    24.07.2024
    [Red. vydalena]

Ciapier čytajuć

U Minsku aŭtobus zadaviŭ naśmierć ułasnaha kiroŭcu2

U Minsku aŭtobus zadaviŭ naśmierć ułasnaha kiroŭcu

Usie naviny →
Usie naviny

U Tbilisi źniasuć architekturny abjekt, jaki pavinien byŭ stać adnym ź simvałaŭ horada16

Wildberries paśla ŭkrainskich atak vydaliŭ raździeł «Usio dla SVA»4

Na Hrodzienščynie vajskovyja kamisary adpravilisia vučyć sialan źbirać uradžaj12

«Ź Biełarusi ŭ turmu». Nazvu našaj krainy abyhrali na viasiołym šou ŭ Vilni8

Zahnuŭsia biznes člena chakiejnaj kamandy Łukašenki, jaki abiacaŭ pabudavać łyžny maniež za Viarchoŭnym sudom uzamien na łasyja ŭčastki3

Mnohija rybaki dahetul łoviać sa śvincovym hruziłam. Ale śviniec mocna škodzić pryrodzie6

Pad Viciebskam spynili kiroŭcu, jaki lacieŭ z chutkaściu 172 km/h3

Na Słonimščynie školniki znajšli 500 artefaktaŭ i manietu XVII stahodździa

«Namahaŭsia patłumačyć, što 30 litraŭ — mała». Biełaruski ajcišnik prajechaŭsia pa Rasii i padzialiŭsia ŭražańniami

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

U Minsku aŭtobus zadaviŭ naśmierć ułasnaha kiroŭcu2

U Minsku aŭtobus zadaviŭ naśmierć ułasnaha kiroŭcu

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić